Ivana Petrović za DNEVNIK.hr o EU izborima: "Vidjet ćemo smjer kojim ide politička zajednica Starog Kontinenta opterećenog brojnim problemima"

Uz Vijesti u 14 i 17 sati te Dnevnik koji počinje u 18 sati, za praćenje izbora rezerviran je i večernji specijal u 21:45. Kroz njega će nas voditi Sabina Tandara Knezović i Hrvoje Krešić, a jedna je od gošći u studiju i Ivana Petrović, urednica vanjske politike i politička komentatorica Nove TV.

Teme vezane za Europsku uniju intenzivno prati još otkako je Hrvatska bila u pretpristupnoj fazi pa sve do danas, a za portal DNEVNIK.hr prokomentirala je najvažnija pitanja o predstojećim izborima.

Iza nas su parlamentarni izbori, ispred nas europarlamentarni. Koje su to ključne teme na razini Europske unije oko kojih se vrte ovi izbori?

Na prvom je mjestu pitanje migracija, s fokusom na ilegalne migracije i pitanja azila. Druga tema oko koje se vrte ovi izbori jest zelena tranzicija, kao jedan izrazito dug i skup prelazak s konzervativnih energija na zelene. Teme koje će također biti vrlo aktualne jesu sve posljedice ruske agresije na Ukrajinu, počevši od rastuće inflacije unutar eurozone, a još više po članicama koje još nisu preuzele euro, preko poljoprivrede, koja je donedavno bila jedna od dobro konsolidiranih EU politika, a sad vidimo da poljoprivrednici zbog nelojalne konkurencije iz trećih zemalja prosvjeduju diljem EU-a.

Koji je značaj europarlamentarnih izbora za građane Hrvatske, kako ti izbori utječu na naš svakodnevni život?

Naš je život posredno vezan za ove izbore. Prije svega stoga što konačan rezultat, relativni pobjednik i njegovi koalicijski partneri definiraju sastav Europske komisije, kao i to tko će biti na čelu tog tijela koje je nadležno za promicanje općih interesa Unije, kao i za pripremanje i predlaganje propisa. Oko predsjednice ili predsjednika Europske komisije trebaju se složiti vlade svih zemalja članica EU-a. U tom smislu nakon ovih izbora vidjet ćemo smjer kojim ide politička zajednica Starog Kontinenta opterećenog brojnim problemima – od demografskih do sigurnosnih, a taj smjer tiče se i nas.

Europski parlament sam po sebi ima ograničene ovlasti, a rezolucije koje donosi ničim pravno ne obvezuju Europsku komisiju. Štoviše, da bi neka rezolucija postala zakon, treba proći dug i kompliciran put koji inicira Vijeće. Ali Parlament je bitan kad se potvrđuje Komisija, može je i opozvati, i bez Europskog parlamenta ne može se donijeti proračun Europske unije, što je važno za sve, a osobito za male članice, uključujući i našu zemlju kao najmlađu EU članicu.

Drugi značaj ovih izbora, konkretno u nas, jest to što je za njih Hrvatska jedna izborna jedinica i njima se mjeri pojedinačna snaga političkih stranaka. Problem male izlaznosti nije samo naš, već je prisutan u gotovo 80 posto članica EU-a, što dovoljno govori o važnosti nacionalnih parlamenata. Naši ljudi, a njihovi se instinkti ne smiju podcjenjivati, vide da je motiv dobrog dijela stranačkih osoba s lista za izbore za Europski parlament novac, odnosno za naše prilike prilično visoka primanja. I tu bih se s njima složila, kad vidim svu tu navalu svih mogućih stranaka i raznih lista na svega 12 zastupničkih mjesta, kolika je hrvatska kvota u toj instituciji. Ali sve su to čari demokracije.

Koja je uloga mladih u ovim izborima?

Na ovim izborima čak 23 milijuna mladih prvi put ima pravo glasa. U nas su mladi puno bolje informirani o dobrobitima koje pruža članstvo u Europskoj uniji nego što su to bili u prva dva ciklusa europskih izbora, ali još uvijek ne punim kapacitetom. Najvidljivije je to u projektu Erasmus, koji pruža mogućnost studiranja u drugim EU članicama, što je ranije bilo nezamislivo. Ali primjećujem da su dosta angažirani oko zelenih politika i digitalne tranzicije. Ekološke teme su im bliske i važne, kao i mogućnosti zaposlenja i stanovanja.

Jesmo li se na razini Europe pomaknuli od izbora 2019. i u kojem smjeru?

Od izbora 2019. smo se pomakli, kako ne. Pelješki most svojevrsni je ''spomenik'' dobrobiti koje nosi EU članstvo, kao i niz infrastrukturnih zahvata financiranih novcem iz EU fondova. Ušli smo u šengenski prostor, uveli euro. Ponekad mislim, što bi bilo da onog 1. srpnja 2013. nismo ušli u Europsku uniju i od kojih sve zlih scenarija nas je to članstvo spasilo. Generalno, Europska unija kao koncept najveći je benefit za male i manje članice. Prema tome, pomakli smo se u dobrom smjeru kad se sve zbroji, iako ima još toga što treba unaprijediti i učiniti boljim.

Kako bi ocijenila kampanje stranaka za europarlamentarne izbore?

Pa vidljivo je da dio stranaka i kandidata ne poznaje ovlasti Europskoga parlamenta i obećava brda i doline. Čak i dječje vrtiće. Dio se bavi ideologijama u smislu ''desnica radi to i to'' ili ''ljevica radi to i to'', pritom se i jedni i drugi pozivaju na ''europske vrijednosti'', očito zaboravljajući vrijednost na kojoj su sve druge utemeljene, a to je pluralizam političkih stavova. Neki kandidati i analitičari straše ljude izrazima poput ''ekstremna desnica'' ili ''ekstremna ljevica''. U svakom sazivu europskog parlamenta ima ponešto ''osebujnih individua'' jer i oni su lice Europske unije, ali onoga što podrazumijeva, po meni militantan pojam, ''ekstrem ili radikalan'', tamo nema ni slijeva ni zdesna.

Također se dosta govori o borbi protiv korupcije, ali kako? To je ipak u domeni vladavine prava zemalja članica i njihovih sustava kaznenog progona. Što je taj sustav snažniji i neovisniji, to su i borba protiv korupcije i razotkrivanje korupcije, kriminala i nepotizma učinkovitiji. Uostalom, ni Europski parlament nije bio lišen upada belgijske policije u sklopu istraga o korupciji.

"Sumnje u korupciju u Europskom parlamentu vrlo su ozbiljne", izjavila je predsjednica Europske komisije nakon uhićenja u Europskom parlamentu, među kojima je bila i potpredsjednica EP-a, socijalistica Eva Kalli. Riječ je bila o korupciji petrodolarima zaljevskih zemalja vezano za raspravu o njihovu viznom režimu. I ono što nije fer prema biračima jest dupliranje lista.

Dakle ljudi koji su već na nedavnim izborima ušli u Sabor, neki i preferencijskim glasovima, sad su i na listama za izbore za Europski parlament. Meni je jasno da za tim posežu manje stranke bez jake infrastrukture, pa jedno svoje prepoznatljivo lice stavljaju na listu kako bi privuklo glasove, ali velike i veće stranke to ne bi trebale činiti.

Što očekuješ od EU izbora u kontekstu boljitka života građana u Hrvatskoj?

Na to pitanje odgovorit ću vam za tri godine kad se bude donosio novi sedmogodišnji proračun Europske unije i bit će to jako čupava situacija.