Dvodnevni posjet turskog predsjednika Recepa Tyyipa Erdogana Hrvatskoj komentirala je urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV, Ivana Petrović


Predsjednik Erdogan nije slučajno došao u Hrvatsku na obljetnicu sto godina priznanja islama u našoj zemlji. Iz dva razloga: prvi je taj što se on smatra liderom islamskog svijeta, barem je na taj način nastupio na nedavnom summitu zemalja organizacije islamske suradnje, okomivši se doslovno na zapad. I drugi razlog je taj što Turska u svom uskom interesu, po svom novom vanjskopolitičkom konceptu, konceptu strateške dubine premijera Davutoglua, svoj utjecaj na Balkanu ostvaruje povezujući se s islamskim zajednicama na ovim prostorima. U tom smislu gospodarska diplomacija, takozvana meka politika, nenametljiva politika je glavni instrument.

Vezani članci Turska policija suzavcem rastjerala Paradu ponosa Policija suzavcem rastjerala Paradu ponosa u Istanbulu: Privedeno dvadesetak osoba, među njima i fotoreporter Ivana Petrović (Foto: Dnevnik.hr) Erdoğan je poslao poruku: "Ja sam taj koji drži ključeve potencijalne nove migrantske krize u Europskoj uniji"

Turska naime želi biti svojevrsni stjegonoša zemalja nekadašnjeg Otomanskog carstva. Hrvatska nije u tom konceptu, ali je članica Europske unije, istočna zemlja Europske unije koja ima čvrste političke i kulturološke veze sa islamskim zemljama. Ima dobre veze i s Turskom, ona se ne protivi liberalizaciji viznog režima u okviru sporazuma EU - Turska i Hrvatska je u tom smislu u svakom slučaju zanimljiva.

U tom svjetlu, po mom dojmu, najvažniji su politički razgovori oko Bosne i Hercegovine, prije svega stanje u Federaciji gdje Hrvati nemaju ostvarena svoja prava, a gdje Turska vodi gotovo sve procese. Ona se tamo uključila vrlo rano, uključila se u prostor u kojeg se Hrvatska propustila uključiti. Uključila se u doba pod snažnim američkim patronatom i to isključivo zbog Erdoganove proturuske politike dok danas rezultira nečim drugim. Dovoljno se samo sjetiti jakog panislamskog govora gospodina Izetbegovića na predizbornom skupu gospodina Erdogana prije dvije-tri godine.

Bilo je mnogo govora o ulaganjima, bilo je mnogo ideja, no gospodarsku diplomaciju ne možemo odvojiti od politike. Tako danas, kada govorio o ulaganjima, govorimo o svakoj vrsti politike. Sam Erdogan he rekao da je ovo prilika da se hrvatski i turski gospodarstvenici upoznaju, da se međusobno povežu. Svakako da ima potencijala, prije svega zdravstveni turizam kojeg je Turska dovela do savršenstva, ali svaka druga ulaganja, primjerice strateška ulaganja poput energetike, poput luka, po meni bi trebala proći ozbiljnu verifikaciju i to zbog prilično ambivalentne uloge Turske u ratu u Siriji, ali i zbog činjenice što je Turska zemlja s velikim problemima oko slobode medija, slobode govora, slobode izražavanja, ljudskim pravima. To se može ostvariti isključivo verifikacijom u okviru nove strategije nacionalne sigurnosti koja je Hrvatskoj neophodna, a koju Hrvatska još nije izradila.