Hrvatska će nastaviti pružati svu potrebnu pomoć Bosni i Hercegovini u njezinu suočavanju s posljedicama katastrofalnih poplava, najavio je u ponedjeljak u Sarajevu hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuvši kako će se to odnositi na saniranje neposrednih učinaka te prirodne nepogode, ali i na lobiranje za financijsku pomoć nužnu za obnovu uništenoga.
Pročitajte i ovo
'Ove su poplave nevjerojatno intenzivirale regionalnu suradnju', kazao je Vrdoljak, koji je o zajedničkom djelovanju vladinih tijela Hrvatske i BiH razgovarao s ministrom vanjskih poslova BiH Zlatkom Lagumdžijom.
Podsjetivši kako je Hrvatska od prvog trenutka odgovorila na molbu BiH za spašavanje ljudi i imovine, Vrdoljak je kazao kako u idućim danima i tjednima na raspolaganju stoji i dio zaliha iz robnih rezervi Hrvatske, a nakon toga slijedi zajednički nastup prema Bruxellesu, europskim fondovima i na donatorskim konferencijama.
'Bitno je pripremiti naše zajedničke lobističke nastupe', kazao je Vrdoljak.
"Računaju na solidarnost EU"
On je kazao kako će hrvatska vlada, osim toga što će raditi zajedno s BiH, poduzeti i mjere koje bi trebale potaknuti obnovu poplavljenih područja u Hrvatskoj. To bi značilo donošenje posebne odluke vlade o uspostavi posebnih procedura obnove za poplavljena područja Hrvatske kojima bi se ubrzala obnova uništenoga.
Dio tog iskustva bit će ponuđen i BiH, naznačio je Vrdoljak te je potvrdio kako je Hrvatska za obnovu svojih područja pogođenih poplavama zatražiti i sredstva iz Fonda solidarnosti EU, kako je to već učinila u slučaju štete što su je protekle zime prouzročile ledene kiše u Gorskom kotaru.
U BiH ne računaju na taj fond, jer kao država koja nije kandidat za članstvo u Uniji ona na to i nema pravo, no šef bosanskohercegovačke diplomacije Lagumdžija kazao je kako u Sarajevu umjesto toga "računaju na solidarnost EU".
Potvrdio je kako bi do 18. lipnja trebalo biti dovršeno izvješće o štetama u BiH po metodologiji koju primjenjuju Svjetska banka (WB) i Fond Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), a onda bi se na temelju tog dokumenta sazvala međunarodna konferencija i pokušala prikupiti sredstva za financiranje projekata obnove.
Za dio pomoći aplicirat će zajedno
Točne razmjere štete trenutačno je nemoguće procijeniti, no već sada je izvjesno kako je ona samo na magistralnoj prometnoj infrastrukturi veća od 100 milijuna eura, istaknuo je Lagumdžija.
Najavio je kako će vlasti u BiH promijeniti zakone čime bi se omogućilo da stradali u poplavama dobiju besplatno zemljište za gradnju novih kuća, što bi se onda financiralo od donacija.
Hrvatska i BiH će za dio pomoći aplicirati zajedno, donatorska konferencija će biti vezana samo za pomoć BiH, a tek će se vidjeti postoji li mogućnost za neke zajedničke aktivnosti sa Srbijom, kazao je Legumdžija potvrdivši istodobno kako se odustalo od nekih zamisli o zajedničkom nastupu tri države na planu obnove uništenoga u poplavama jer bi to, kako je naznačio, podrazumijevalo procedure koje isuviše dugo traju.
Osim o mjerama vezanim za suočavanje s posljedicama poplava, Vrdoljak i Lagumdžija razgovarali su i o ukupnoj gospodarskoj suradnji dvije države. Suglasili su se kako je u zajedničkom interesu nastaviti sudjelovanje u projektima poput Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) te potaknuti zajednički nastup tvrtki iz dvije države na trećim tržištima.
Problemi u poslovanju mostarskog 'Aluminija'
Ministar Vrdoljak se tijekom boravka u Sarajevu odvojeno sastao i s predsjednikom vlade Federacije BiH Nerminom Nikšićem s kojim je razgovarao o problemima u poslovanju mostarskog "Aluminija".
Republika Hrvatska posjeduje 12 posto udjela u toj tvrtki čiji je većinski vlasnik Federacija BiH, a Aluminij je glavni dobavljač sirovine za šibenski TLM.
Zbog povećanja cijena električne energije mostarski kombinat već dugo posluje s gubicima pa mu prijeti obustava proizvodnje, a Vrdoljak i Nikšić razgovarali su o zajedničkom djelovanju dvije strane s ciljem pronalaska rješenja za postojeću krizu.
U priopćenju stoji kako je istaknuto da je gomilanje duga "Aluminija", koje je dovelo do blokade računa te tvrtke, nastalo zbog dugogodišnjeg sklapanja štetnih ugovora s dobavljačima sirovina. Postignuta je suglasnost da se vlasnici "Aluminija" intenzivno uključe u njegovo poslovanje te ulože maksimalne napore kako bi ovaj kombinat bio spašen, nastavljena proizvodnja i sačuvana radna mjesta. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
