Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Gost Dnevnika Nove TV bio je znanstvenik Ivan Đikić.


U kojoj je fazi vaš rad na istraživanju tumora?

Ova godina je bila posvećena istraživanju upalnih procesa koji utječu na razvoje tumora i pogotovo na širenje tumora putem metastaza. Znači, ne stvaranje nego proširivanje. Mislim da je to jedna od važnijih promjena u koncepciji koje smo studirali u zadnjih par godina gdje smo bili fokusirani prvenstveno na razloge zašto se stvaraju tumori, a sada pokušavamo razumjeti kako se šire.

Selite na godinu u SAD. Gdje konkretno i što ćete konkretno raditi?

Vezani članci Ivan Đikić Đikić: "Virus je jako proširen u javnosti, situacija bi mogla postati kompliciranija" Slika nije dostupna Đikićev uspjeh: Prvi je znanstvenik s hrvatskom putovnicom koji je uspio postići ovakvo priznanje

Prihvatio sam jednu godinu gostujuće profesorske pozicije na Sveučilištu Stanford te gostovanje na kompaniji koja je jedna od vodećih u stvaranju lijekova protiv tumora. Želio bih se dodatno obrazovati kako što prije prenositi ta znanja koja akademski pronađem u laboratorijima u stvaranju metoda novih liječenja ili novih lijekova i upravo ćemo se fokusirati na to kako blokirati kroničnu upalu i na taj način pomoći lijekovima protiv tumora da budu puno efikasniji.

Hrvatski znanstvenici otkrili uzrok ubrzanog starenja i raka jetre

Ljudi očekuju da im se u nekom trenutku kaže da je pronađen lijek za rak. Može li se tako govoriti? Napreduju metode liječenja, ali i tumori koji brzo postanu otporni na usavršene metode.

Liječenje tumora je kompleksan i dugotrajan proces. Ono što se može reći jest da danas imamo uspješne metode liječenja za pojedine vrste tumora. Može se govoriti o 100% liječenju, npr. tumora testisa, vrlo dobre rezultate za tumore dojke, pluća i mnoge druge tumore. Poruka je da imamo uspješne vrste liječenja, ali nećemo nikada imati jedan lijek koji će moći liječiti sve tumore. Važno je spomenuti i da smo uspješni u liječenju tumora kada ih otkrijemo na vrijeme. Znači kada ih otkrijemo prije nego što tumori prijeđu u metastasku fazu. U tom trenutku tumori se mijenjaju toliko brzo, svoj genetski materijal, da nismo uspješni u liječenju i moramo to priznati i moramo tad govoriti o produživanju života i kronicitetu dok stvorimo tumore, metastatske tumore kao kronične bolesti. I tamo postoje rezultati, samo su puno, puno slabiji, nego prije metastatskog stanja.

Izgradili ste respektabilnu karijeru u inozemstvu. Aktivno pratite znanstveni život u Hrvatskoj. Koji su nedostaci u Hrvatskoj, u znanosti i obrazovanju, a koje prednosti?

Prednosti su u ljudima. Kvaliteta mladih studenata, njihova energija, ambicioznost su na visokom nivou. U Frankfurtu smo školovali velik broj studenata iz Hrvatske i svi su pokazali izuzetne rezultate. Na žalost, mnogi od njih su ostali svoje karijere stvarati u inozemstvu i tu je slabost društva. A slabost je i u tome da sustav koji funkcionira trenutačno u Hrvatskoj nije dovoljno atraktivan, a i nije dovoljno korektan i fer prema onima koji su najbolji. Naš sustav i dalje financira najveći dio prosječnosti. Vrlo malo bira najkvalitetnije kao svoje tzv. zvijezde, one u koje treba uložiti veliki novac, što je u biti glavna karakteristika uspješnih znanstvenih sredina.

Na svu sreću u Hrvatskoj ima puno mladih talentiranih ljudi. Vrednuje li hrvatski sustav na pravi način te ljude. Radite s mladim znanstvenicima u Hrvatskoj, što im savjetujete?

To je jedna od vodećih motivacija zašto sudjelujem u znanstvenom životu u Hrvatskoj, da kroz taj kontakt s mladima čovjek dobiva povratnu informaciju tako da je motiviran ulagati i stvarati dalje. Mislim da je javnost pratila u Hrvatskoj, da je u zadnjih par godina došlo do nekoliko povrataka znanstvenika i znanstvenica iz inozemstva koji su uistinu znanstvene zvijezde. Oni su ne samo dobili dobra sredstva u Hrvatskoj, nego su donijeli i sredstva iz europske zajednice i moja je jedina želja i nada da će lokalne sredine, gdje ti znanstvenici rade prepoznati njihovu kvalitetu, ulagati u njih i držati ih kao što i vrijede, jer stvarno su njihove kvalitete visoke.

U nekim istupima izjavili ste da je za hrvatski boljitak bitan politički konsenzus o ključnim pitanjima, da se politički smjer ne mijenja svakih četiri godine. Kako sad vidite političku situaciju u Hrvatskoj?

Ta izjava je bila povezana s mojim iskustvom iz Njemačke. Kad smo stigli u Njemačku, tada je bila Vlada premijera Schroedera koja je napravila određene promjene u njemačkom društvu koje su bile vrlo kvalitetne. Dosta teške promjene, ali kvalitetne. Evidentno je bilo da su oni ulaganjem u znanost u to vrijeme htjeli pokrenuti gospodarstvo. U tom su uspjeli. I Vlada Angele Merkel koja je iz druge pozicije, CDU vlasti, oni su to zadržali kao svoj prioritet. Zato je danas Njemačka jedna od najatraktivnijih zemalja u kojima stručnjaci mogu doći zato jer djeca imaju dobro obrazovanje u toj zemlji, a stručnjaci mogu dobro raditi. To je nešto što bih želio da se u Hrvatskoj stvori, da dolazi do određenog konsenzusa, što je važno za Hrvatsku na dugi rok, a ne da svake četiri godine mijenjamo obrazovanje. I zato nam je obrazovanje u dosta teškoj situaciji.

Spomenuli ste mlade znanstvenike povratnike. Mi imamo mandatara povratnika, što kažete na to da je on nestranački mandatar i uopće što mislite o promjenama koje su donijeli izbori?

Mislim da je to dobra promjena za Hrvatsku. Mislim da je dobro da je mandatar došao iz inozemstva sa svojim stručnim radom, s kvalifikacijama koje ima. Želja mi je samo da stvori što prije Vladu i da počne raditi i da javnost ima uvid u rezultate i da kroz kritičku raspravu potakne Vladu da bude što uspješnija. Želio bih naglasiti da iako se govori stalno o prioritetima - gospodarstvo i financije, čini mi se da su na dugi rok za Hrvatsku vrlo važni prioriteti obrazovanje i znanost. Ukoliko ne ulažemo u naše mlade sada, vjerujem da ćemo za pet do deset godina biti razočarani, jer mnoge obitelji će otići iz Hrvatske jer djeca ovdje nemaju dovoljno dobro obrazovanje.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook