Istraživanje donosi i kako su ispitanici ocijenili članove Vlade - pozitivnim, negativnim ili možda nisu nikad čuli za članove kabineta.
Pročitajte i ovo
NAJBOLJI POTEZI – JEFTINA STRUJA, PLAN GOSPODARENJA OTPADOM, KONTROLA BOLOVANJA
Vladino zaustavljanje rasta cijena struje najbolji je potez, smatraju građani nakon 100 dana. To pozitivnim ocjenjuje njih 68 posto, odmah potom je i donošenje plana zbrinjavanja otpada, što pozitivnim smatra njih 57 posto.
I dvije Vladine najave na visokim su mjestima pozitivnih poteza - kontrola bolovanja i kontrola rada liječnika, što pozitivnim ocjenjuje 53 posto ispitanika. A i najavu smanjivanja parafiskalnih nameta poduzetnicima pozitivnim smatra 51 posto ispitanika. Pozitivno je za 51 posto građana i povećanje trošarina na cigarete. 48 posto građana pozitivnim drži stav Vlade na pojavu salmonele u trgovačkim centrima. 44 posto građana pozitivnim potezom smatra najavu Vlade da će se preko javnih natječaja imenovati uprave javnih tvrtki, a sličan postotak ili njih 41 posto pozdravlja podizanje porezne osnovice plaće.
NAJLOŠIJI POTEZI - NAJAVA PRIVATIZACIJE HEP-a, POVEĆANJE PDV-a UGOSTITELJIMA, VEĆE PLAĆE OSOBAMA S VEĆIM PRIMANJIMA
Na prvom mjestu najlošijih poteza je najava privatizacije HEP-a, to lošim smatra 49 posto ispitanika. 47 posto građana lošim smatra podizanje PDV-a s 13 na 23 posto za ugostitelje. A 44 posto građana čini se da nije prihvatilo poreznu reformu, točnije da veće plaće imaju osobe s višim prihodima. 44 posto građana lošim smatra i osnivanje još jednog ministarstva - Ministarstva državne imovine. 42 posto građana lošim ocjenjuje i Vladin sporazum sa sindikatima državnih i javnih službi o povećanju plaća za 6 posto. A svaki 3. ispitanik lošim smatra imenovanje Pave Barišića ministrom znanosti, obrazovanja i športa. Vladinu najavu otkupa Ininih dionica od MOL-a lošim smatra 31 posto građana, a njih 30 posto deblokadu pregovora Srbije za ulazak u EU.
A TKO SU POZITIVNI, NEGATIVNI ILI MINISTRI ZA KOJE GRAĐANI NISU ČULI ILI NE ZNAJU NIŠTA O NJIMA
Najpozitivniji je ujedno i prvi ministar Andrej Plenković. Njega pozitivnim ocjenjuje 72 posto, a negativnim 20 posto ispitanika dok za njega nikad nije čuo ili ne zna 9 posto građana.
Dnevnik Nove TV u srpnju je radio istraživanje o mogućim premijerima, točnije što građani misle tko bi bio dobar premijer. Za Andreja Plenkovića tada nije čulo ili nije znalo 32 posto ispitanika, a o njemu je pozitivan dojam imalo 51 posto ispitanika dok je negativan dojam imalo njih 18 posto. Očito je ove koji nisu čuli ili znali za njega pridobio u svoj tabor.
Zdravko Marić, kao i u prethodnoj Vladi, drugi je na listi popularnih članova Vlade. Pozitivnim ga ocjenjuje njih 64 posto, negativno njih 15 posto, a nikad nije čulo ili ne zna za Zdravka Marića 21 posto ispitanika.
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nalazi se na trećem mjestu, pozitivnim ga ocjenjuje 63 posto ispitanika, negativnim njih 14 posto, a nikad nije čulo ili ne zna za njega 23 posto građana. I u prošloj Vladi nalazio se među prvih pet ministara po popularnosti.
Tomislav Tolušić među najpozitivnijim je Plenkovićevim ministrima jer ga takvim smatra 62 posto ispitanika, a negativnim njih 8 posto, za njega nikad nije čulo ili ne zna 31 posto građana.
Damir Krstičević uživa potporu 60 posto građana kao pozitivac, a njih 9 posto ocjenjuje ga negativnim dok ne zna za njega ili nikad nije čulo 31 posto birača.
Tomo Medved uživa potporu 55 posto građana kao pozitivac i nalazi se na 6. mjestu, a u odnosu na bivšu Vladu skočio je za 2 mjesta. Istodobno negativnim ga ocjenjuje 10 posto birača, a nikad čulo za njega ili ne zna 36 posto birača.
Milan Kujundžić, ministar zdravlja, pozitivac je za 54 posto birača, a negativac za njih 27 posto, za njega nikad nije čulo ili ne zna 19 posto birača. On je i ujedno posljednji ministar kojeg birači ocjenjuju s više pozitivnih nego negativnih ocjena.
Davor Ivo Stier, šef diplomacije pozitivac je za 49 posto birača, a negativac za njih 13 posto, a za njega nije čulo ili ne zna 38 posto birača.
Za Olega Butkovića 46 posto birača misli da je pozitivac, da je negativac misli njih 16 posto, ali zato 37 posto birača za njega nije čulo ili ne zna.
45 posto građana Gorana Marića kao ministra ocjenjuje pozitivnim, a negativnim njih 25 posto dok za njega nije čulo ili ne zna 30 posto ispitanika.
Potpredsjednica Martina Dalić pozitivno je ocijenjena od 38 posto birača, a negativno od njih 30 posto dok za nju nije čulo ili ne zna njih 32 posto.
Slavena Dobrovića pozitivnim smatra 37 posto birača, a negativnim njih 14 posto, zato je to prvi u nizu ministara koji slijedi, a za koje većina birača nije čula ili ne zna. Istina, kod njega je taj postotak 49.
Garija Capellija pozitivnim ministrom smatra 35 posto birača, a negativnim njih 9 posto, no i 55 posto njih za njega nije čulo ili ne zna.
Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić pozitivac je za 34 posto građana, negativnim njih 11 posto, a zato 55 posto ispitanika za njega nije čulo ili ne zna.
Ministra pravosuđa Antu Šprlju pozitivnim ocjenjuje 33 posto ispitanika, a negativnim njih 16 posto dok zato 51 posto građana nije čulo ili ne zna za njega.
Nina Obuljen Koržinek pozitivno je ocijenjena kod 32 posto birača, a negativno kod njih 15 posto dok nije čulo ili ne zna njih 54 posto.
Ministar Pavo Barišić jedini je ministar koji ima više negativnih ocjena, 37 posto, a pozitivnim ga ocjenjuje njih 31 posto dok za njega nije čulo ili ne zna 32 posto ispitanika.
Gabrijela Žalac za 30 posto birača je pozitivna ministrica, a negativna za njih 6 posto, ali zato za nju nikad nije čulo ili ne zna 64 posto birača.
Nada Murganić pozitivnim je ocijenjena od 26 posto birača, negativnim od njih 14 posto dok za nju nije čulo ili ne zna 60 posto birača.
Mladi ministar Tomislav Ćorić pozitivan je za 26 posto birača, a negativan za njih 13 posto, ali zato za njega nije čulo ili ne zna 61 posto birača.
A na začelju se našao Lovro Kuščević kojega pozitivnim ocjenjuje 23 posto birača, a negativnim njih 7 posto, no zato za njega nije čulo ili ne zna njih 70 posto.
NAPOMENA:
Istraživanje je provedeno na stratificiranom slučajnom uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Uzorak je stratificiran prema regiji i veličini naselja, a odstupanja strukture uzorka od strukture populacije prema spolu, dobi i stupnju obrazovanja korigirana su postupkom otežavanja. Istraživanje je provedeno od 22. do 25. siječnja 2017. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.
