Istraživanje je provedeno između 24. i 28. siječnja na 1573 punoljetna građana Srbije, bez Kosova. Po njemu, procjena je da će u drugom krugu predsjedničkih izbora 3. veljače Boris Tadić osvojiti između 2,1 i 2,35 milijuna glasova, a Tomislav Nikolić između dva i 2,25 milijuna glasova, što bi značilo da bi na birališta izišlo od 4,2 do 4,6 od ukupno 6,7 milijuna birača u Srbiji (u prvom krugu izašlo je oko 4,1 milijun birača).
Dio potencijala na koji dva kandidata mogu računati dolazi iz kruga onih koji su u prvom krugu glasali za jednog od preostalih sedam kandidata - prvenstveno birača Velimira Ilića (310 tisuća glasova), socijaliste Milutina Mrkonjića (245 tisuća), Čedomira Jovanovića (240 tisuća) i predstavnika mađarske manjine Istvana Pasztora (90 tisuća glasova) - ali i onih koji 20. siječnja nisu izašli na izbore.
Dan uoči izborne tišine, koalicijski dvojac Vojislava Koštunice, predsjednika Demokratske stranke Srbije (DSS) i Velimira Ilića, lidera Nove Srbije (NS), priopćio je svoju odluku da neće poduprijeti Borisa Tadića, zbog njegova odbijanja "dopune koalicijskog sporazuma" po kojoj bi se prekinuo proces europskih integracija Srbije ukoliko Europska unija odluči poslati svoju misiju na Kosovo i zamijeniti dosadašnju misiju UNMIK-a.
Po CeSID-ovu istraživanju, veći broj Koštuničinih i Ilićevih glasača svoj će glas ipak dati Borisu Tadiću, a ne Tomislavu Nikoliću, unatoč tome što oni nisu podržali niti jednog kandidata, a Koštunica je čak na novinarsko pitanje odgovorio da još nije donio odluku da li će i sam izaći na izbore.
Tadiću su izričitu potporu dali G17 Plus, Mlađana Dinkića i Liga socijaldemokrata Vojvodine, Nenada Čanka, stranke mađarske i ostalih manjina (čak i Lista za Sandžak, Sulejmana Ugljanina, koji je u koaliciji s Koštuničinom strankom). Liberalno-demokratska partija, Čedomira Jovanovića, svojim je biračima poručila da se "opredijele slobodno, prema vlastitoj savjesti sukladno osobnim uvjerenjima" (istraživanja pokazuju da će Jovanovićevi birači, njih 90 posto, svoj glas dati Tadiću u drugom krugu), a Socijalistička partija Srbije podršku nije dala niti jednom kandidatu.
Tomislavu Nikoliću podršku su dale neke manje romske stranke, Stranka srpskog jedinstva čiji je osnivač bio Željko Ražnatović Arkan uoči prvog kruga izbora se i "utopila" u Srpsku radikalnu stranku, a potpora je stigla i iz udruge "Sloboda", koja je pomagala hašku obranu optuženog Slobodana Miloševića.
Televizijsko sučeljavanje Tadića i Nikolića na državnoj Radio-televiziji Srbije u srijedu navečer, prema mišljenju većine analitičara, nije bitno utjecalo na opredjeljivanje birača u Srbiji, s obzirom na opću ocjenu da je biračko tijelo jasno opredijeljeno na jednu ili drugu stranu, te bi tv-duel mogao utjecati tek na manji broj dosadašnjih apstinenata.
Izborna mjesta biti će otvorena i na Kosovu, gdje pravo glasa ima oko 100.000 birača. U prvom krugu predsjedničkih izbora na Kosovu je izišlo nešto manje od polovice ukupnog broja birača, a najveći broj glasova dobio je Tomislav Nikolić.
Rezultat izbora će biti neizvjestan do samog kraja, čemu u prilog govori i najava Zorana Lučića, izvršnog direktora CeSID-a, da - po prvi puta otkako ta organizacija, više od deset godina, procjene izbornih rezultata objavljuje već sat-dva nakon zatvaranja birališta - u nedjelju najvjerojatnije neće iznositi procjene ako razlika među takmacima bude manja od sto tisuća glasova. U tom slučaju čekat će se da se brojanje glasačkih listića obavi do kraja. Republička izborna komisija konačne i službene podatke mora objaviti najkasnije do četvrtka, 7. veljače u 20 sati.
Regularnost izbora će, kao i u prvom krugu, nadgledati promatrači OESS-a, CeSID-a, ruske Dume te predstavnici britanskog i američkog veleposlanstva.
Stočari su očajni
Imaju vremena za žalbu
suze radosnice
