Iako rijetko gdje na svijetu ima ljepšeg i čišćeg, gosti nam sve manje u Hrvatsku dolaze zbog mora. Najnoviji podaci o tome kakav nam je prosječan gost ruše neke utabane iluzije i otvaraju nove vidike.
Pročitajte i ovo
Sve smo manje zemlja za obiteljski turizam. Još prije dvije godine udio takvih gostiju pao je sa 60 na 38 posto, a značajno raste broj onih koji u Hrvatsku dolaze udvoje, odnosno s partnerom. Takvih je 48 posto. Raste i broj gostiju koje dočekujemo prvi put. Takvih je 2014. bilo 11 posto, 2017. godine 16, a 2019. 21 posto.
Za porast dolazaka svakako su zaslužne povoljne cijene aviokarata, ali i sve češće linije prema Hrvatskoj kao hit-destinaciji. No to za sobom povlači i problem. Gosti se prosječno zadržavaju od 4 do 7 dana. Desetljećima prisutan trend boravka gostiju od subote do subote tako možemo zaboraviti.
Ipak, gosti troše sve više. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvih 9 mjeseci 2019. od stranih smo gostiju utržili 9 milijardi i 447 milijuna eura. To je u odnosu na godinu ranije 769 milijuna eura više.
Turistima more više i nije visoko na listi prioriteta. Mijenjaju odredišta, idu na izlete, žude za aktivnim odmorom i naglasak sve više stavljaju na gastronomsku ponudu.
Također, možemo zaboraviti na siromašne goste. Prosječan gost u Hrvatskoj ima 40 godina, obrazovan je i zarađuje 3500 eura, pa bismo pogled u turističku budućnost mogli usmjeriti prema dobro situiranim Europljanima te gostima iz Azije, Amerike i Australije koji Hrvatsku biraju za odmor iz snova.
