Na začelju je s rekordno niskih 13 posto Slovačka, zemlja kojoj su ovo treći izbori za EP i još nijednom im se nije odazvalo više od 20 posto birača.
Pročitajte i ovo
Po slabom odazivu na ovogodišnje izbore Slovake slijede susjedi Česi s 19.5 posto, pa Slovenci s 21 posto i Poljaci s 22.7 posto.
U Hrvatskoj je na izbore izašlo 25.06 posto birača, što je za 4.2 posto više nego prošle godine. Hrvatska se time uvrstila među 11 zemalja u kojima je odaziv bio veći nego na izborima 2009. godine. Najveći porast ostvaren je u Litvi gdje je izlaznost skočila s 21 na 45 posto, ali to se vjerojatno može pripisati tome što su u zemlji paralelno održani i predsjednički izbori.
Zanimljive brojke: Zašto Stier, a ne Tolić? Zašto Jakovčić, a ne Pupovac?
Najveći pad dogodio se u susjednoj Latviji gdje ne izbore 2009. izašlo 53, a sada samo 30 posto birača.
Najveći odaziv tradicionalno je bio u zemljama u kojima je glasovanje obavezno, Luksemburgu i Belgiji, 90 posto. Slijedi ih Malta sa 74.8 posto, a izlaznost veća od 50 posto zabilježena je i u Italiji (60), Grčkoj (58.2), Danskoj (56.4), Irskoj (51.6).
Odaziv na razini Unije bio je 43.09 posto, za 0.1 posto veći nego na izborima 2009. godine, čime je zaustavljen trend stalnog rasta izborne apstinencije od prvih europskih izbora 1979. godine. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
