Puno je nekretnina i zemljišta koji su se godinama preprodavali, i sada su u rukama privatnih ulagača koje nijedan zakon ne može spriječiti da ih pretvaraju u rugla.


Kada država krene u prodaju svojih sto nekretnina, kao što je ovaj tjedan najavljeno, u ugovorima može uvjetovati dinamiku i rokove prodaje ulagačima.

Vezani članci Milan Kujundžić Novi problemi s nekretninama ministra Kujundžića: Staru kuću prijavio na upola manju vrijednost? Sestre Majhen - 6 Veliko srce bez kraja! Sestre konačno zajedno provele Božić u obnovljenoj obiteljskoj kući

No, puno je nekretnina i zemljišta koji su se godinama preprodavali, i sada su u rukama privatnih ulagača koji su investicijske perjanice, zbog neulaganja, pretvorili u pravo ruglo. I u tome ih ni jedan hrvatski zakon ne može spriječiti.

Ruševine su i na mjestu nekadašnjeg ponosa krčkog turizma - hotela Haludovo. Posljednjih 13 godina čeka obnovu ruskog ulagača. I dok on godinama s Hrvatskom traži zajednički jezik - minusi se samo zbrajaju.

'U 13 godina ukupnog bruto turističkog prometa je izgubljeno oko dvije milijarde kuna', tvrdi Zdenko Cerović, predsjednik Općinskog vijeća Malinska-Dubašnica.

A država u slučaju Haludova zakonski ne može - baš ništa. Jer zemljište je iz jednih privatnih ruku prodano u druge, bez ugovora s državom.

'Država nije prodala ruskom invenstitoru Haludovo, to su radili naši prodavači, naši građani. Tamo se pokazala sva ta nesreća kad netko kupi i prestane imat novaca da investira', kaže Mladen Pejnović Iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

I bivša tvornica Nada Dimić u središtu Zagreba jedno je od zemljišta koje u rukama privatnika već godinama propada.

Zemljišta propadaju gotovo besplatno, jer ne postoji zakon koji investitora prisiljava na ulaganje i obnovu privatnog kompleksa.

'Da, trebalo bi regulirati kada se i koje pogotovo ovako velike investicije trebaju i kojom dinamikom realizirati', kaže ministar turizma Darko Lorencin.

Iz Državnog ureda za upravljanje imovinom tvrde pak da potencijalno rješenje leži u - građevinskim kontrolama.

'Država sada ima te mogućnosti, ali one su iz građevinske domene. Znači nešto je započeto, dovodi u pitanje život ljudi ili je započeto ekološki narušava ili itd i ti pritisci moraju biti . Mi koji smo imovinci, to nije naš posao', kaže Pejnović

Ovakve slike trebale bi nestati kroz strože uvjete u natječajima i kupoprodajnim ugovorima. No, kako će se svetost privatnog vlasništva uskladiti s razvojem hrvatskog gospodarskog i turističkog potencijala- takav plan ne postoji. 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook