Pročitajte i ovo
Zovu vas 'Kralj botoxa'. Pitate li se što bi Vam danas rekao otac, dr. Boško Milojević, jedan od pionira estetske kirurgije na našim prostorima, kojeg su zvali i 'Kraljem skalpela'?
Moj otac je moja životna inspiracija i često se pitam što bi mi rekao. Jako sam žalostan što nije doživio najbolje trenutke moje karijere. Siguran sam, bio bi jako ponosan na mene, iako bi me možda pitao zašto se ne bavim estetskom kirurgijom. Siguran sam da bi se dobro našalili o tome, ali istina je da je moj otac tragično i naglo preminuo na tenisu 1992. godine, kad sam bio na 3. godini studija medicine u Royal Free Hospital School of medicine u Londonu. Tata je bio poseban čovjek u svakom pogledu, jedinstveni estetski kirurg kakvih danas nema. Bio je doajen estetske plastične kirurgije i privatne medicine u našem 'susjedstvu', kojeg mnogi moji današnji pacijenti hvale kao niti jednu drugu osobu koju znam.
Njegovom smrću, moj san da postanem plastični kirurg, s glavnim alatom skalpelom je nestao, jer nisam mogao prihvatiti niti jednu drugu osobu koja bi me učila u struci. Nakon par godina lutanja, svjedočio sam rođenju nekirurške estetske medicine, s glavnim alatima iglom i laserom, te sam se, kao feniks iz vatre, vratio na svoj primarni životni put, kada sam već bio siguran da ću negdje drugdje završiti. Estetska medicina je zapravo budućnost estetske kirurgije i siguran sam da sam imao malo pomoći s neba, pomoći legendarnog oca, da se vratim na pravi put.
Kako posluje Vaša klinika u Zagrebu? Ipak ste je odlučili otvoriti u vrijeme recesije.
Vratio sam se u Hrvatsku 2009. godine, baš na početku ove teške krize. Nakon velikog uspjeha moje Milo Clinic u Londonu, odlučio sam otvoriti i kliniku u rodnom Zagrebu. Oženio sam Hrvaticu, a i magnet moje domovine me dugo vukao doma. Sve se zapravo složilo i vidio sam prazan prostor na tržištu te sam donio tu, na prvi pogled, riskantnu odluku. Ali rizika za mene nije bilo. Bio sam siguran da ću sa svojim londonskim znanjem i inovacijama te obiteljskom tradicijom i reputacijom, otvoriti uspješnu podružnicu u Zagrebu. Nakon dvije godine birokracije, 2011. godine otvorili smo kliniku u Gundulićevoj ulici i eto ove godine već slavimo 5. godišnjicu.
A posao unatoč krizi nikada nije bio bolji. Poznato je da baš u najgorim krizama, ako će ljudi potrošiti na nešto, potrošiti će baš na sebe. Klinika ima najmoderniji laserski centar, inovativne nove tretmane i tehnike te lojalnu klijentelu koja eksponencijalno raste. Dr. Andrej Roth radi naše čuvene Vaser Lipo liposukcije, a tim mojih medicinskih sestara nije nikada bio bolji. Cure su talentirane, odane i radišne, pa je harmonija u našoj moderno uređenoj klinici bolja nego ikada, s rastućim prihodom iz godine u godinu. Moramo se pohvaliti, sav taj trud i rad su se itekako isplatili.
Trendovi - više lasera manje skalpela
Kakvi su trendovi u estetskoj kirurgiji i medicini za 2016. godinu?
Trendovi se mijenjanju svakim danom. Pacijenti sve više odlaze na nekirurške estetske zahvate. Skalpel se sve manje koristi, a igla i laseri sve više. U 2016. godini akcent će još više biti na prirodnom pomlađivanju. Na micro botox dozama, manjim količinama dermalnih filera. Naglasak će i biti na tretmanima koji pomlađuju samu kožu kao što su PRGF plazma tretmani, dermalni roleri, radiofrekvencija za lice te tretmani za pigmentacije na licu Obagi.
Koje nas zanimljive stvari očekuju kroz recimo narednih pet godina? Svojedobno ste izjavili da će skalpel gotovo nestati iz estetske kirurgije.
Skalpel je već sada na izlazu iz estetskog svijeta. Primjerice, uspješno korigiram donje podočnjake i nos s dermalnim filerima i bez skalpela. Sve je manje korekcija za koje je potrebno koristiti skalpel. Najnovije metode nekirurške korekcije ušiju su na našem pragu. Nekirurško povećavanje grudi je već tu, a stiže i bolja ispravljena verzija tog tretmana. Nekirurške liposukcije su za sada inperfektne, ali tehnologije ultrazvuka, radiofrekvencije i zamrzavanja masti hladnoćom su sve sofisticiranije. Tehnologije zatezanja kože su sve bolje, a najuzbudljivija će biti grana hormonalne terapije i anti-aginga, putem kojih će doslovce biti moguće produžiti ljudski vijek i za 20-30 godina. Zvuči suludo, ali ova grana anti-aging medicine je vrlo blizu tog 'breakthrougha'.
Tko se najviše podvrgava estetskim zahvatima u Hrvatskoj, a tko u Velikoj Britaniji? Ima li razlike?
Razlike nisu velike. U obje zemlje 70% klijentele su žene, ali broj muškaraca raste. U obje zemlje dolaze imućniji i javne osobe, ali bankari, odvjetnici i privatni poduzetnici su najčešći klijenti. No, i 'običan' čovjek ima tu fundamentalno ljudsku potrebu za ljepotom, pogotovo jer nekirurški zahvati i nisu tako skupi. U Londonu, primjerice, imamo puno učiteljica, vozača podzemne željeznice i čistačica koji dođu na botox, a isto je i u Hrvatskoj. Pacijenti iz cijelog svijeta - Rusije, Katara, Islanda, Nigerije, Irske... doputuju u London samo na taj zahvat. A nije puno drugačije ni ovdje. Pacijenti dolaze iz Srbije, Slovenije, BiH, Austrije i Italije, a nedavno smo imali pacijente iz Australije i Švedske.
Hrvatske javne osobe na filerima i botoxu
Među Vašim klijentima su i brojne poznate osobe (znam da ne možete o imenima) ali načelno - jesu li to više estradnjaci, poslovnjaci, ima li političara...? Iz Hrvatske?
Među onima koje smijem spomenuti se neki naši estradnjaci koji su to i priznali. Tony Cetinski, Nina Badrić, Goran Ivanišević, Iva Majoli, Iva Jerković , Sanja Doležal i Iva Balaban, da spomenem samo neke. Bili su tu i političari, poznati poslovni ljudi, odvjetnici, ali većinu naših pacijenata čine obični ljudi koje, moram priznati, najviše volim.
S obzirom da se danas na neke zahvate, primjerice, botoxom može otići u pauzi za ručak, zašto je estetska kirurgija još uvijek na neki način bauk, odnosno zašto rijetko tko priznaje da je bio na korekciji?
Da , to je čudna pojava. Glavni razlog je taj što ljudi još uvijek poistovjećuju ove 'lunchtime' zahvate s opsežnim operacijama. Nekirurški zahvati su obično gotovi za 5-10 minuta, bez rizika su i nuspojava, reverzibilni i netrajni te ne rade velike promjene. Kad sam se vratio u Hrvatsku, nitko nije niti znao što je estetska medicina, ali danas mislim da sam uspješno educirao javnost i kolege te je ovo sada dobro etablirana grana medicine.
Tretmani, primjerice botoxom, filerom ili Obagi kremama, su kao neka vrsta higijene lica. Nešto malo više od posjete kozmetičarki i vrijeme je da privedemo taj bauk kraju.
Jeste li ikada odbili raditi neki estetski zahvat?
Apsolutno! To je moralna obaveza svakog doktora. Težim samo prirodnim rezultatima i svakodnevno odbijam pacijente koji žele previše filera u usne ili obraze, ili žele previše botoxa. Ako imaju nerealna očekivanja, primjerice, u oblikovanju tijela i zatezanju kože, moramo odbiti takve pacijente. Odbijam i tretmane mezonitima, što je najnovija metoda zatezanje kože na licu, no još nije usavršena. Inovacije u našoj struci su svakidašnje, ali pažljiva primjena istih je važna. Moji pacijenti su uvijek broj jedan i zaslužuju samo najbolje, provjerene i dokazane tretmane.
Svjedoci smo promašaja u plastičnoj kirurgiji i kod brojnih poznatih osoba - je li riječ o manje stručnim kirurzima ili smatrate da ipak ne bi trebalo udovoljavati svim željama klijenata?
Često se čak i ne radi o manje stručnim liječnicima, nego o pacijentima koji uspiju nagovoriti neskrupulozne doktore, koje pokolebaju znakovi dolara u očima. Najčešće se to ipak događa u Americi. Naravno, i nestručnost će producirati grozne rezultate botoxa i filera, i zapravo nanosi štetu cjelokupnoj struci. Konstantna edukacija je vrlo važna. Sve je više nestručnih ljudi koji se bave našim poslom, a jedino što mi možemo napraviti je educirati naše pacijente da potraže iskusne i stručne doktore. Samo zato što je neki botox zahvat jeftiniji na nekom 'low price' portalu ne znači da je to najbolje mjesto za zahvat. Dapače, takve ponude dana moraju upaliti alarme u svakom potencijalnom pacijentu.
Koliko je bitna psihologija u estetskoj kirurgiji?
Psihologija je jako bitna, i ovi nekirurški zahvati pomažu svim našim pacijentima. Dokazano je da botox tretmani liječe depresiju. Dapače, među našim češćim pacijentima su oni koji su se upravo rastali, doživjeli smrt u obitelji ili izgubili posao. Često se smatram psihologom sa skalpelom. Dismorfija tijela je teška psihološka bolest, gdje pacijenti nisu realni kad je riječ o njihovom izgledu i oni imaju nerealne zahtjeve. Liječnik ih mora dobro savjetovati i odbiti.
