Drugi dan štrajka liječnika i medicinskih sestara zasad protječe slično kao prvi, a iz sindikata su poručili kako se inspekcija u bolnicama mora uvjeriti u 'brutalnost' pritisaka na štrajkaše.


Iz sindikata u pojedinim bolnicama dolaze vijesti o navodno velikom odazivu na štrajk, uz optužbe na račun bolničkih Uprava i Ministarstva zdravlja da umanjuju broj štrajkaša.

Štrajka 14% zaposlenih Ministarstvo zdravlja

Sindikati su pozvali i institucije pravne države da obave nadzor u bolnicama zbog pritisaka na štrajkaše i kršenja zakona, na što iz Državnog inspektorata poručuju da su u tijeku inspekcijski nadzori na temelju zaprimljenih prijava.

'Pozivam Inspektorat da se na mjestu događaja uvjeri u brutalne pritiske na liječnike koji štrajkaju', izjavio je predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić, koji kao pritiske navodi kršenje odluke o poslovima koji se ne smiju prekidati u vrijeme štrajka i popisivanje štrajkača.

Iz sindikata medicinskih sestara kažu da su do sada Inspektoratu prijavili sedam ustanova radi nadzora nad poslodavcem zbog 'teških prekršaja kojima se sudionike štrajka stavlja u nepovoljniji položaj'.

>>Drugi dan štrajka: Koliki je odaziv liječnika i sestara?

'Nastavlja se popisivanje štrajkaša pod izlikom evidencije o radu, koja se provodi po nalogu Ministarstva zdravlja', kaže predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara Anica Prašnjak. Dodaje kako su iz Ministarstva, kojem su prijavili čak 16 bolnica, dobili odgovor da su 'poslali upit navedenim ustanovama'.

Po tvrdnjama sindikata, štrajka između 60 i 100 posto medicinskih sestara i tehničara u bolnicama, što je znatno više od podataka resornog ministarstva. Kako bi otklonili nejasnoće o odazivu, sindikati za sutra najavljuju akciju "5 do 12", kojom će pet minuta prije podneva okupiti štrajkače ispred ulaza u bolnice, te pokazati stvarni odaziv na štrajk.

O situaciji tijekom štrajka oglasila se i Udruga hrvatskih pacijenata (UHP), čiji su predstavnici jučer obišli bolnice i razgovarali s pacijentima, od kojih su svi, kažu, bili primljeni i primjereno obrađeni. Kao problem UHP navodi odbijanje zdravstvenih djelatnika da govore o štrajku, zbog čega pacijenti ne znaju tko štrajka a tko ne, što se može tumačiti i kao da su svi u štrajku ili nije nitko.

"Smatramo da je to pitanje trebalo bolje riješiti kako se kod pacijenata ne bi stvarala zabuna, odnosno jasno istaknuti tko štrajka", navodi udruga koja podržava pravo na štrajk liječnika i sestara, ali i postavlja pitanje: smije li njihovo zakonsko pravo na štrajk ugroziti pravo pacijenata na liječenje.

>>Ostojić o štrajku: 'Tiha većina' je za dogovor

Sindikati liječnika i medicinskih sestara, koji organiziraju štrajk u bolnicama, traže od Vlade potpisivanje novog kolektivnog ugovora kojim bi se liječnicima i sestrama vratili dodaci na plaću za prekovremene sate, dežurstva i pripravnost, kakve su imali na temelju prethodnog, u lipnju poništenog kolektivnog ugovora.

Iz Hrvatskog liječničkog sindikata, koji ima oko 4500 članova, traže da se svaki redovan rad liječnika duži od 40 sati tjedno, u koji ulaze i dežurstva, plati 50 posto više kao prekovremeni rad. Tvrde da po privremenom kolektivnom ugovoru to nije slučaj, zbog čega su ovoga ljeta pozvali liječnike da povuku suglasnost za rad duži od 48 sati tjedno.

Slična su stajališta i Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, koji ima 12.500 članova od ukupno 36.000 sestara i tehničara u Hrvatskoj. Iz njega također upozoravaju da im je ukinuto plaćanje dežurstva kao oblika prekovremenog rada, te tvrde da sadašnji oblik plaćanja ne odražava ni približnu cijenu rada, a pritom je protivan standardima EU i hrvatskog zakonodavstva.

Sindikati liječnika i sestara inzistiraju na tome da jedino oni mogu u ime svojega članstva potpisati novi kolektivni ugovor, a ne netko treći na njihovu štetu. Zbog situacije u zemlji i državnom proračunu spremni su, kažu, na odgodu primjene tog ugovora, ali uz naveden fiksni datum početka njegove primjene.

Pregovori o sklapanju novog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pokrenuti su ljetos, nakon što je Županijski sud u Zagrebu u lipnju, iz proceduralnih razloga, ništetnim proglasio Kolektivni ugovor iz 2011., koji su sindikati liječnika i sestara potpisali s bivšim ministrom Darkom Milinovićem.

Ministrastvo zdravlja priopćilo je kako od ukupno 33.839 radnika koji su radili na dan 18. rujna 2013. godine u 74 zdravstvene ustanove, obveze iz ugovora o radu ispunjavalo je 86% radnika.

Podaci ministarstva o protekla 24 sata pokazuju da 19% liječnika te 18% medicinskih sestara nije obavljalo posao sukladno ugovoru o radu. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook