Proračunska transparentnost: Taje kako troše javni novac, a sankcija nema

Galerija 1 1 1 1

Pročitajte i ovo Sve češće karticama Hrvati lani ostavili milijune eura napojnica: "Konobari su zadovoljni, ali porez..." Upozorenje Hrvatska nije iskoristila važnu mogućnost: Moglo bi je to skupo koštati

tri vijesti o kojima se priča OPASNA SITUACIJA Užas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici! VELIKA RADOST Beba koja je promijenila statistiku: Rodilište slavi poseban trenutak VJEROVALI ILI NE VIDEO Šef ruskog parlamenta prepričavao Putinu vijest s hrvatskog satiričnog portala News Bar

Proračun bi trebao biti i najbolja kontrola onih koji upravljaju novcem poreznih obveznika. Da bi ga mogli kontrolirati morali bi u njega imati uvid. Trebala bi to biti osnova demokracije. No, u Hrvatskoj još uvijek ima onih koji temeljni financijski dokument građanima ne daju na uvid, pokazuje istraživanje Instituta za javne financije.

''U odnosu na 2015. kada smo prvi put provodili istraživanje za sve općine, gradove i županije proračunska transparentnost se udvostručila u posljednjem ciklusu. Skoro sve županije objavljuju svih pet proračunskih dokumenata, gradovi su nešto lošiji, ali i tu je znatan pomak, dok općine još uvijek zaostaju'', objašnjava Branko Stanić, Institut za javne financije.

Proračunsku transparentnost, Institut mjeri objavom pet dokumenata, dok Zakon o proračunu nalaže objavu njih tri. Ukupno u Hrvatskoj čak 193 od 576 lokalnih jedinica krši zakon, još više -njih 366 ne pridržava se uputa Ministarstva financija o objavi dva dodatna dokumenta. Zakon ne krše jedino županije, od kojih tek tri – Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska – nisu objavile svih pet, već četiri financijska dokumenta. U gradovima i općinama situacija je daleko šarenija. Tako danas čak 25 općina nije objavilo niti jedan financijski dokument, 41 općina i dva grada – Trilj i Vrgorac - objavili su tek jedan. Sankcija nema.

Svima bi trebalo biti poznato kako se troši javni novac, ali neke općine podatke i dalje taje

''Ovo je minimum minimuma transparentnosti, a samo ne pridržavanje Zakona o proračunu bi trebalo biti kažnjavano od strane nadležnih tijela. Trenutno nepostojanje kažnjavanja, kako pokazuje i istraživanje, uzrokuje da se općine, gradovi i županije ne pridržavaju samog Zakona o proračunu'', dodaje Stanić.

Do ove godine među najlošijima u transparentnosti bila je i Rugvica. Ova Općina, koja broji gotovo devet tisuća stanovnika, više i od pojedinih hrvatskih gradova, te s proračunom od 88 milijuna kuna, danas objavljuje svih pet, a prije godinu dana nije objavljivala niti jedan dokument.

''Dokumente koji su bili zakonski obavezni smo objavljivali, no oni nisu bili objavljeni po svim propisima koje zahtjeva institut pa smo to sad sve popravili'', rekao je Mato Čičak, načelnik Općine Rugvica.

Istraživanje Instituta za javne financije tako je brojne općine, gradove i županije natjeralo da važne dokumente učine dostupnijim građanima. No to je tek prvi korak u transparentnosti, onaj pravi bio bi aktivno sudjelovanje građana u njegovom kreiranju. A ono je najsmislenije upravo na najnižim razinama vlasti, u općinama. Toga su postali svjesni i u Rugvici u kojoj planiraju uvesti e-proračun.

''Mi smo se ove godine odlučili da ćemo komunicirati s našim građanima na tribinama te da ćemo obići sva sela kojih ima jako puno – 23. Sve ćemo obići i sve prijedloge koji će biti kvalitetni ćemo sigurno iduće godine imati u proračunu'', najavio je Čičak.

Uključivanje građana sve je češća, ali još uvijek nedovoljno zastupljena praksa u Hrvatskoj. Koriste je Rijeka, Slavonski Brod, Pazin, Osijek, Pleternica i drugi. S druge strane, građani Belog Manastira moraju biti pravi istraživači da bi na stranicama grada pronašli proračun. A kad ga i pronađu neće imati puno koristi, jer link na dokument ne radi, pokazuje istraživanje. No postoji i problem nezainteresiranosti građana za financije.

''Svi zajedno moramo raditi da bi napravili temelje za efektivno sudjelovanje. Tako bi, proračunskom transparentnošću pa onda i uključivanjem građana, mogli imati temelje za smanjene mogućnosti za koruptivne radnje'', kaže Stanić.

A koruptivne radnje u Hrvatskoj, nažalost, nisu rijetka praksa. Ako ništa drugo, građanima bi upravo korupcija trebala biti motivacija za aktivnije uključivanje u lokalne politike i kontrolu trošenja njihovog novca.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!