Poduzetnici bi manje poreze, a država, s druge stane, veće jer kako će inače financirati ogromne rashode koji bi ove godine trebali dosegnuli čak 140 milijarda kuna. No pretjerano je oporezivanje poduzetnika, smatraju u Mostu, kontraproduktivno.

Galerija


Ako država želi potaknuti investicije mora ih osloboditi pretjeranih davanja, tvrdi Most. ''Predložili smo konkretno četiri mjere. Jedna od njih je povratak olakšica na reinvestiranu dobit, a druga je sprječavanje dvostrukog plaćanja poreza na dobit i dohodak za poduzeća. To je jedno s drugim povezano. Mi želimo da poduzetnici plate dobit samo jednom i samo na onaj iznos koji isplaćuju iz poduzeća'', objašnjava Mislav Kraljević iz Mostova savjeta za gospodarstvo, financije i poduzetništvo Mosta.

Vezani članci Proračun pokazuje na što se troši javni novac, prikupljen porezima i raznim nametima koje plaćaju građani (Foto: Dnevnik.hr) - 5 Proračunska transparentnost: Taje kako troše javni novac, a sankcija nema Povrat poreza (Dnevnik.hr) Otkrivamo u kojim slučajevima možete računati na povrat poreza

Osim 12, odnosno 18 posto poreza na dobit, poduzetnici koji si istu isplate platit će još i porez na dohodak plus prirez. Olakšica na reinvestiranu dobit postojala je do 2017. godine, no država je odlučila da se ne isplati poticati poduzetnike koji dobit ulažu u jačanje tvrtke.

''To destimulira bilo kakvo ulaganje i bilo kakav nastavak poslovanja i ako govorimo o tvrtkama početnicima i onima etabliranima jer plaćate porez na ono što ćete iskoristiti ponovno za poslovanje i to je potpuno nekonkurentna mjera, a ako ćemo iskreno i nepoštena'', smatra Kraljević.

Investicije zaobilaze Hrvatsku

Očekivano, taj prijedlog podržavaju poduzetnici. ''Na neki način se potiču firme da investiraju, da ne isplaćuju dobit, pa će i strane kompanije koje dolaze u Hrvatsku veći dio svoga budžeta usmjeriti u Hrvatsku'', kaže poduzetnik Franjo Bušić.

Više investicija znači i jače gospodarstvo. No Hrvatsku investicije zaobilaze. Možda ne bi kada bi preuzeli estonski model u oporezivanju dobiti, predlažu iz Centra za javne politike i ekonomske analize. Taj model, objašnjava Matej Hittner iz Centra za javne politike i ekonomske, ne oporezuje dobit kao knjigovodstvenu vrijednost na kraju godine, već isključivo onu dobit koja napušta firmu.

''Ona po nekakvom standardu ne oporezuje dobit koja je unutar firme. Smatramo da je to brže, modernije i jednostavnije te je ocijenjeno kao najbolji model oporezivanja dobiti na svijetu i mislimo da se to može i treba implementira u Hrvatskoj'', pojasnio je Hittner.

Gordijski čvor poreznog sustava

No, za implementaciju takvog poreza, trebalo bi rasplesti gordijski čvor hrvatskog poreznog sustava koji je, prema ekonomskom analitičaru Andreju Grubišiću, vrlo problematičan. ''Logika dobrog poreznog sustava bi trebala biti da bude jednostavan, pravedan, umjeren u svojim nametima i da se novci koriste isključivo i samo za svrhe koje su prirodna funkcija i ništa pored toga. Nijedna od ove četiri stvari u Hrvatskoj nije bez problema. Sustav ne da nije jednostavan već je jako kompleksan, ima jako puno odbitaka, dodataka, olakšica, dotacija, redistribucija, puno poreznih razreda'', kaže Grubišić.

Ima i puno poreza i raznih nameta. Posljedica takvog sustava su velika administracija i visoki troškovi ubiranja istih te različita tumačenja istog poreznog propisa. Grubišić zaključuje da je to nepravedan sustav koji treba mijenjati.

''Pod pravednošću se najčešće ili vrlo često prodaje egida zaštite siromašnijih na način da progresivno oporezujete bogatije. Progresivno oporezivanje nema u svojoj srži intenciju biti pravednije već država uzima, zbog svoje rastrošnosti, novce tamo gdje ih ima. Nadalje, nepravedan je i zato što redistribuira i ubire poreze silom i kanalizira ih na odabrane sektore ili grupe građana'', kazao je Grubišić.

''Nitko ne bi trebao biti iznimka''

Tako se smanjuje porez na dohodak za mlade, diskriminirajući sve koji to nisu, ili smanjuje PDV sektoru ugostiteljstva, nauštrb nekih drugih. ''Nitko ne bi trebao biti iznimka. Svi bi trebali plaćati jednake stope poreza. One bi trebale biti male i umjerene i nitko ne bi trebao dobivati nikakve subvencije ili poticaje jer to je interes isključivo i samo primatelja'', smatra Andrej Grubišić.

Da bi to bilo moguće morali bismo biti prava tržišna ekonomija kakva nismo uspjeli postati niti dvadeset godina od osamostaljenja.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!