U 2018. država je od paušalnog oporezivanja iznajmljivača soba i apartmana zaradila 151 milijun kuna.

Galerija


S druge su strane ti isti iznajmljivači uprihodili dvije milijarde eura, odnosno oko 15 milijarda kuna, i to samo putem dvije online platforme – pokazuju podaci Hrvatske udruge turizma. Ako se u račun uzme i najveća online platforma za iznajmljivanje, prihodi rastu na više od tri milijarde eura, iliti 22 milijarde kuna.

Vezani članci Tvrtke fikusi (Foto: Informer) Bez ijednog zaposlenog do stotine milijuna kuna dobiti: Znate li što su to "fikus tvrtke" i kako zapravo posluju? Proračun pokazuje na što se troši javni novac, prikupljen porezima i raznim nametima koje plaćaju građani (Foto: Dnevnik.hr) - 5 Proračunska transparentnost: Taje kako troše javni novac, a sankcija nema

"U pravilu, uvijek kada ne prikupite dovoljno prihoda od nekog poreznog oblika, to je signal da nešto s tim poreznim oblikom, s takvim načinom oporezivanja nije u redu", kazala je Nika Šimurina, pročelnica Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

"Jasno je da bi s obzirom na takav promet samo preko tih internetskih portala, ne pričamo o ovim ostalim fizičkim načinima iznajmljivanja kada se stoji pored magistrale itd. da bi mogla uprihoditi više sredstava", dodaje Vjekoslav Bratić, ravnatelj Instituta za javne financije.

Mogla bi kada bi oporezivanje iznajmljivača bilo pravednije uređeno jer paušalno je oporezivanje procjena poreznog tereta koje se uvodi za one djelatnosti kod kojih je teško utvrdi stvarnu razinu porezne obveze.

"Po meni, iznajmljivanje možda nije nešto što bi se trebalo paušalno oporezivati. Međutim kako se to u naš porezni sustav uvuklo zbog toga što je bila dosta visoko prisutna siva ekonomija i onda je između ostalog, i na prijedlog Europske komisije, jednostavno to bilo rješenje u kojem ćemo ipak nekako smanjiti poreznu evaziju", smatra Šimurina.

To je trebalo biti prijelazno porezno rješenje dok se ne uredi tržište na kojem danas posluje gotovo sto tisuća iznajmljivača koji iznajmljuju 800.108 postelja, što je čak 63 posto smještajnog kapaciteta Hrvatske. Brojke dovoljno govore o tome koliko je to jaka interesna skupina.

Porezna politika ovisna o izbornim ciklusima

Kako naša porezna politika ovisi o izbornim ciklusima, jasno je da se toj skupini nitko ne želi zamjeriti. Nisu joj se htjeli zamjeriti političari na nacionalnoj razini pa je teško vjerovati da će to učiniti oni na lokalnoj kojima je Vlada poreznim izmjenama 2018. bacila lopticu i dala mogućnost da samostalno odrede visinu paušalnog poreza, i to u iznosu od 150 do 1500 kuna po ležaju godišnje.

"Zanimljiv je podatak da od lokalnih jedinica, općina i gradova koje su trebale donijeti odluku njih 121 nije to učinilo, ali i tome je doskočeno pravilnikom koji kaže - ako ne doneseš, paušalisti će se oporezivati sa 750 kuna po krevetu. Još mi je zanimljiviji podatak da je 65 posto lokalnih jedinica, općina i gradova uvelo paušalno oporezivanje po krevetu, ali niže nego što je prije bilo, 300 kuna", objašnjava Bratić.

Također, niti jedan grad ili općina nije uveo maksimalnu visinu paušalnog poreza po krevetu od 1500 kuna. Njih tek sedam, uključujući i Dubrovnik, samostalno se odlučilo privatne iznajmljivače oporezivati sa 750 kuna po krevetu.

Ostali najposjećeniji hrvatski gradovi – Zagreb, Split, Rovinj i Zadar - naplaćuju 300 kuna. Pa, iako su mogli zaraditi više nego lani, ti prihodi i ove godine ostaju na gotovo istoj razini od 151 milijun kuna. Takva porezna politika ostavlja brojne posljedice. "Imamo razne posljedice što na infrastrukturu, što na proračun. Ali činjenica je da kako se povećavaju ti smještajni kapaciteti,lokalno stanovništvo ima problem s iznajmljivanjem stanova za potrebe stanovništva", smatra Bratić.

Cijene stanova skaču u nebo

Osim što stanova nema, njihove cijene skaču u nebo. Štednju građani usmjeravaju prema imovini pa imamo bujanje apartmana, dok se istovremeno smanjuje broj ležajeva u hotelima. No niski paušalni porezi donose još jednu nepravdu.

"Svi radovi i sva istraživanja koje smo proveli u vezi s rasporedom poreznog tereta po kategorijama dohotka koje se oporezuje u RH idu u prilog tezi da je porezni teret zaista neravnomjerno raspoređen. Da se najviše oporezuje rad, dok drugi oblici koji su najviše povezani uz imovinu imaju preferencijalni tretman", kazala je Nika Šimurina s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Tako je studija Turizam – Održivost pokazala da će iznajmljivači koji su opterećeni paušalom od 300 kuna za 20 kreveta državi godišnje platiti šest tisuća kuna poreza. Sličan iznos, ali na mjesečnoj razini, platit će zaposlenik s neto plaćom od osam tisuća kuna. Stručnjaci stoga već godinama upozoravaju da takav način oporezivanja dohotka od iznajmljivanja dugoročno nije održiv i da ga treba reformirati.

Oporezivati na isti način

"Zaista bi bilo najbolje da imamo sintetičko oporezivanje dohotka. Sintetički znači da sve oblike dohotka oporezujemo na isti način i kroz progresivnu poreznu tarifu jer mi trenutačno samo dohodak od rada oporezujemo progresivno, znači s dva porezna razreda i dvije porezne stope, a ostalo proporcionalno s jednom stopom od 12 posto", objasnila je Šimurina.

"Treba voditi računa o tome da treba napraviti stupanj diferencijacije između onih koji se bave iznajmljivanjem obiteljskog smještaja u tijeku turističke sezone i koje služi za krpanje obiteljskog proračuna. No imamo situaciju u kojoj je sve dopušteno i nije isto oporezivati smještajnu jedinicu u kojoj imate 20 kreveta ili koja ima deset ili pet kreveta", dodaje Vjekoslav Bratić s Instituta za javne financije.

Uz ovakvo oporezivanje iznajmljivača otvoriti obiteljski hotel, koji se oporezuje kao obrt ili tvrtka, potpuno je nekonkurentno. Pa i ne čudi da imamo najnekonkurentniju smještajnu strukturu u Europi. No od sljedeće bi godine barem jedna nepravda trebala biti ispravljena pa bi tako iznajmljivači paušalni porez trebali plaćati općini ili gradu gdje se usluga smještaja pruža, a ne kao sada prema mjestu prebivališta vlasnika. No to je kap u moru poreznih izmjena nužnih u turizmu.