Čak sedam godina 426 radnika, uglavnom radnica, tekstilne tvornice Kamensko čekalo je isplatu sedam neisplaćenih plaća. I nakon toliko godina čekanja, pa i štrajka glađu, do onog što im je zajamčeno Ustavom i zakonima, nisu uspjele doći.
"Ja sam trebala dobiti 92 tisuće kuna, a dobila sam 3500 kuna, bez ikakvog papirnatog obrazloženja. Nisu se htjeli niti javiti niti oglasiti, kako su došli do tog izračuna. Mislim da je to prestrašno i preteško", kaže Đurđa Grozaj, predsjednica Udruge Kamensko.
Na otkaze se, kažu, nisu odlučivale, jer tvrtka je to u kojoj su pojedine radnice radile duže od 30 godina. Nisu vjerovale da za njih mjesta drugdje na tržištu ima, stoga su strpljivo čekale zarađen novac.
"Bez plaće je teško raditi, moraš platiti režije, a nemaš otkud. Država traži svoje, a nama oni ne daju", priča Biserka Hrbud, bivša radnica tvornice Kamensko.
Sve radnice ogorčene su na državu jer na probleme u tvornici nitko nije reagirao.
"Oni nama tri i pol godine nisu platili porez i doprinos, a nitko nije reagirao. Tadašnji ministar financija još je uredno dolazio kod nas da mu radimo korekcije na odijelu. Svi su vidjeli, a nitko nije reagirao", ističe Grozaj.
Unatoč nepravdi, bivše radnice Kamenskog ne odustaju. Udružile su se i otvorile novu tvrtku u kojoj trenutačno radi njih deset. No od plaća koje su im ostali dužni ne misle odustati, a pravdu će tražiti kroz druge sudove, pa i Međunarodni sud za ljudska prava.
Radnik mora dobiti isplatnu listu
No od 2010. kad je njihova agonija započela situacija se bitno promijenila. I dok prije 17 godina čak 70 tisuća radnika nije primalo plaću, ta brojka već je 2015. pala na 15 tisuća. U 2017. 2186 poslodavaca nije isplaćivalo plaću za 7652 radnika. Razloga za veliki pad je nekoliko. Među njima su svakako zakonodavna rješenja, ali i javna objava onih koji radnike ne plaćaju.
"Jedna od glavnih promjena naplate neisplate plaće je traženje ovjerene isplatne liste koja je po Zakonu o radu ovršni dokument. Napravi se ovršni zahtjev i ta se plaća u pravilu isplaćuje", pojašnjava Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata.
Ako poslodavac zaposleniku isplatnu listu ne da, tada se radnik može obratiti inspekciji rada ili tužiti poslodavca. U toj tužbi oslobođen je plaćanja sudskih pristojbi. No do bitnih promjena došlo je zakonskim izmjenama iz 2011. godine.
"Neisplata plaće uvedena je u Kazneni zakon kao kazneno djelo. Tu se situacija malo popravila jer poslodavcu i odgovornoj osobi prijeti kazna zatvora i do tri godine. Sad su oni tu malo u strahu tako da se plaće ipak isplaćuju te se daju obračunske liste," ističe odvjetnik Mario Mikulić.
Kazna za poslodavce i do tri godine zatvora, ali...
Ipak, još uvijek nije poznat primjer poslodavca koji je i kažnjen trogodišnjom kaznom zatvora zbog neisplate plaće. Stoga na pitanje što činiti kada plaća prestane sjedati na račun nije lako odgovoriti.
"Proučite situaciju, ne mogu sada savjetovati tražite si odmah drugi posao jer ako je to nešto kratkoročno, pa nakon mjesec ili dva dana ta tvrtka krene u dobrom pravcu... Analiza je u svakom slučaju potrebna. Teško je radniku dati savjet da bježi kad ne dobije prvu plaću, iako je to vrlo često slučaj", pojašnjava Kiš.
Nemogućnost namirenja potraživanja za radnika će često biti slučaj kada poslodavac završi u stečaju. No tu će, barem donekle, pomoći država, i to preko Agencije za osiguranje radničkih tražbina koja isplaćuje do tri minimalne plaće. Ista je u 2017. za radnička potraživanja isplatila 18,7 milijuna kuna, dva milijuna više nego 2016. godine.
Emisiju "Informer" pogledajte besplatno na novatv.hr.
