Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Domovi za stare i nemoćne

Cijene idu gore: Radit ćemo do 67. godine, a za mjesto u staračkom domu već sada možemo stati u red

Ilustracija (Screenshot: Informer)
Ilustracija (Screenshot: Informer)
Aktualno Galerija +0 Ilustracija (Screenshot: Informer) Galerija 1/1 >>
Starost može biti lijepa. Ali može biti itekako stresna ako u vlastitom domu više ne možete samostalno živjeti, ako se nitko o vama ne može brinuti, a za boravak u domu se niste na vrijeme, otprilike deset godina ranije, prijavili.

82. godišnja Vera Ofenbehner korisnica Doma za starije osobe na to je na vrijeme mislila. "Pet godina sam u domu, razlog je bio što volim druženje, ali i zdravstveno stanje. Na dom sam čekala deset godina. Baš u desetoj godini sam se uselila", kaže.

Pročitajte i ovo Studenti voze tramvaje u Nuernbergu - 2 Problem u Njemačkoj Zbog manjka radne snage, traže studente da voze tramvaje: ''Moramo istražiti sve mogućnosti'' Ilustracija od Australije Europska vojna sila nabavlja više od 100 oklopnih vozila

Štefica Karačić, ravnateljica Doma za starije osobe napominje kako godišnje dobiju oko 450 zahtjeva u različite oblike smještaja, a prosječna je realizacija od 80 do 85 novoprimljenih.

Vera se može smatrati sretnicom, jer liste su čekanja za smještaj u državni ili decentralizirani dom, više nego dugačke. I dok je u domovima trenutačno, kažu podaci, 17.141 osoba, mjesto u istima čeka 72.054 – doduše ista osoba može predati zahtjev u više domova pa je realna brojka manja, ali svejedno daleko veća od dostupnih kapaciteta. Istovremeno – u privatnim je domovima 10 posto slobodnih mjesta.

Razlog je u cijeni jer si privatni, koji košta oko šest tisuća, s prosječnom mirovinom od 2.723 kune, rijetko koji umirovljenik može priuštiti. Ta razlika u cijeni, u susjednoj Sloveniji, primjerice, gotovo ne postoji.

"Tako da je smještaj u privatnim i državnim domovima ujednačen. Samo je veća cijena tri posto u privatnim domovima. Rekli su mi da kroz tu razliku plaćaju amortizaciju, a radi se o sličnoj kvaliteti usluga", kaže Gojko Bežovan, sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

S mirovinom od 3500 kuna gospođa Ofenbehner privatni si dom ne bi mogla priuštiti. Ali državni može. "Pokrivam troškove doma, dopunsko osiguranje, frižider. Samo za ništa drugo nemam jer trebate i za osobnu higijenu, za lijekove", kaže Vera.

"Negdje prosječna cijena jest oko 3600 kuna jer toliko košta i naš stacionar. To naravno nisu realne cijene. Kad bi mi – govorili o stvarnoj cijeni onda bi morali govoriti o iznosu od 4500 do 5000 tisuća kuna", otkriva ravnateljica Doma.

Državni i decentralizirani domovi jeftiniji su jer ih sufinancira država -doduše bez ikakvih kriterija. A to sufinanciranje kontinuirano se smanjuje. U 2018. za tu svrhu izdvojeno je 164 milijuna kuna. Deset godina ranije 275 milijuna kuna. Domovi, unatoč potpunoj popunjenosti, jedva preživljavaju.

"Nama se udio tih sredstava iz budžeta u posljednjih pet godina dva puta smanjio", ističe ravnateljica Karačić. I to s 25 na 12 posto. Nadležno ministarstvo ovaj problem planira riješiti povećanjem cijena.

Trenutno je u tijeku izrada novih Ugovora o pružanju socijalnih usluga smještaja za 35 županijskih (decentraliziranih) domova za starije i nemoćne osobe kojima će se cijena usluge smještaja povećati.

Koliko će biti povećanje nisu otkrili. Uz to, pišu, planiraju poticati izgradnju dodatnih smještajnih kapaciteta kako bi isti bio jednako dostupan u svim dijelovima zemlja, a pomoću EU fondova provoditi aktivnosti koje bi trebale ojačati izvaninstitucionalnu skrb.

Za profesora s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, država treba napraviti detaljnu analizu kapaciteta i korisnika državnih domova.

"Imali bismo sasvim jasniju sliku koliko nas koštaju državni domovi, tko u državnim domovima živi, koliko oni plaćaju i koliko za njih plaća država, odnosno plaćamo mi njihovim potomcima jer su oni očekivano živjeli u svojim stanovima ili kućama. Te su kuće ostavili svojim potomcima ili su ih dali u najam, a onda mi subvencioniranim cijenama u državnim domovima na neki način dajemo novac u džep njihovim potomcima", ističe Bežovan.

Sustav treba mijenjati, osobito s obzirom na potražnju i starosno stanje nacije – jer mi smo još od 1953. godine stara nacija. Kada u obzir uzmemo demografske trendove jedino što možemo očekivati je još veći pritisak na staračke domove. Razvijene države Europe taj su problem prepoznale.

"Njemačka i Nizozemska, oni su uveli poseban doprinos za dugotrajnu skrb u starosti koji plaćaju oni koji rade kao dio socijalnog poreza iz svoje plaće. Znam da o takvoj vrsti davanja razmišljaju i u Sloveniji. Postoji i izvjesna politika, koliko je to moguće da se stare ljude ostavlja koliko dugo je to moguće živjeti u njihovim stanovima i kućama", rekao je Bežovan.

To je i plan nadležnog ministarstva koji su si zacrtali u službenim dokumentima. No provedba teče sporo – kritični su sugovornici. Ovisiti o sustavu stoga, najgora je opcija.

"Svi mi smo načisto s tim da ako hoćemo u svoj starosti imati primjerenu kvalitetu života da to nećemo moći napraviti od svoje mirovine, da ćemo trebati za to namrijeti kroz svoju ušteđevinu, nekretnine, ali i svoju djece ako će biti obazriva te da ćemo u našoj starosti u funkciji naše kvalitete života trebati staviti našu imovinu", napominje.

A nje barem imamo.

Aktualno Prosvjed protiv zatvaranja Hipodroma: "Zagreb više ne smije biti Milan Bandić" Prosvjed Ne dirajte mi Hipodrom (Foto: Dnevnik.hr) Prosvjed Ne dirajte mi Hipodrom (Foto: Dnevnik.hr) Foto: DNEVNIK.hr Prosvjed \ Prosvjed \"Ne dirajte mi Hipodrom\" (Foto: Dnevnik.hr) Foto: DNEVNIK.hr Prosvjed \ Prosvjed \"Ne dirajte mi Hipodrom\" (Foto: Dnevnik.hr) Foto: DNEVNIK.hr +0 Prosvjed \ Hrvatska Prosvjed protiv zatvaranja Hipodroma: "Zagreb više ne smije biti Milan Bandić" 1/4 >>


 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene