Banke i mirovinska društva koja međusobno nisu povezana lako se mogu dogovarati o visini naknada, ali i o potencijalnome skrivanju poslovnih brojki. To dosad nije bilo moguće jer banka koja unutar grupacije ima mirovinsko društvo uopće nije mogla biti depozitar.

Galerija


Sada u igru ulaze četiri velike banke koje imaju četiri velika mirovinska društva. No s dviju ključnih adresa uvjeravaju kako takvo što nije moguće, prije svega zato što se promjena depozitara mora prijaviti HANFA-i.

Vezani članci Brojanje novca, ilustracija Banke počinju sa smanjivanjem minusa na tekućim računima građana: "One cijelo vrijeme vrte naš novac i bilo bi lijepo da izađu u susret" Novac (Foto: Informer) Ako vam treba novac, HNB na jednom mjestu objavljuje gdje ga možete dobiti i pod kojim uvjetima

"HANFA redovno nadzire i depozitne banke i mirovinska društva. Isto tako može izdati rješenje, preporuku za promjenu depozitnog društva. Može zatražiti od mirovinskog društva da promijeni svoj izbor i odnos sa depozitarom, tako da će HANFA i na jednoj i na drugoj strani djelovati", tvrdi Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e.

Iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima dodaju kako se promjena depozitara ne može napraviti bez HANFA-ina odobrenja. "Ta izmjena zakona ne znači nužno ni da će doći do promjene depozitara. Da bi se depozitara promijenilo, potrebno je provesti niz pravnih procedura, potpisati ugovor. Nijedna takva promjena ne može se napraviti bez odobrenja HANFA-e", ističe Dijana Bojčeta Markoja iz Udruge.

Zašto se uopće otvorila takva mogućnost? Zato što su dosad cjelokupni posao obavljale samo dvije banke, pa bi u slučaju da jedna iz bilo kojeg razloga prestane obavljati taj posao sve palo na leđa jedne.

Cilj je omogućiti veću konkurenciju

"Stvara se dosta veliki rizik za sustav jer bi onda svi računi mirovinskih fondova, dakle sva štednja umirovljenika bila locirana u dvjema bankama, odnosno u jednoj ako bi jedna izašla s tržišta. Banke koje će tek postati depozitari mirovinskih društava past će pod nadzor HANFA-e, a dosad nisu bile", pojašnjava Žigman.

Cilj je zakonodavca otvoriti tržište i omogućiti veću konkurenciju, dakle osigurati dovoljan broj banaka koje su realno sposobne i udovoljavaju organizacijskim zahtjevima za obavljanje poslova depozitara obveznih mirovinskih fondova. Sve drugo proizvod je biznisa na hrvatski način koji u svakome zakonu traži rupu.

"Sigurno nema brige zbog toga jer tu postoji nadzor. Postoji zakonodavni dio kojim HANFA može ograničiti takvo postupanje, a u nekom kontekstu budućnosti može doći do nove promjene zakona ako vidimo da se ovakvo nešto iskorištava, no mislim da tako daleko nećemo ići", ističe Ante Žigman.

HANFA, dakle, ima i volje i alata da ograniči svako moguće interesno dogovaranje. To znači da najveći problem mirovinske reforme i dalje ostaje drugi stup.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.