INA gasi sisačku rafineriju?

Odluka o budućnosti Ine trebala bi se naći na dnevnom redu sastanaka uprave idući tjedan, a najizglednije je da će biti donesena odluka o prestanku rafinerijskih aktivnosti u Sisku, ekskluzivno doznaje Večernji list.

Pročitajte i ovo Bengt Oldsberg za Novu TV Iz uprave INA-e otkrili što čeka radnike sisačke rafinerije i kakvi su planovi za budućnost Traže sastanak s premijerom Radnici sisačke rafinerije spremni na radikalnije akcije, mogući i masovni prosvjedi

tri vijesti o kojima se priča nesretan slučaj Putnica (45) u autu izgubila svijest, umrla u ambulanti: Šokantno je zbog čega POSTUPNE PROMJENE Velike promjene za kupce diljem Europe! Ova novost neće se svima svidjeti: "To je svojevrsna diskriminacija..." ZRAČNA BLOKADA Opsadno stanje u Rusiji: Tri zračne luke hitno zatvorene

'Gašenje sisačke rafinerije SUPROTNO je obvezama MOL-a'

Rafinerija nafte u Sisku tako bi faktički prestala postojati, skladišni kapaciteti bili bi prenamijenjeni u logističko-distributivni centar, a na ostatku prostora bila bi pokrenuta neka nova proizvodna djelatnost te tako umanjeni negativni efekti gašenja prerade nafte. Ta je opcija, doznaje Večernji, ocijenjena kao ekonomski najracionalnija varijanta restrukturiranja Inina rafinerijskog biznisa koji već nekoliko godina posluje sa znatnim gubicima. Sve daljnje aktivnosti Ine u tom segmentu poslovanja tako i u budućnosti bile koncentrirane u riječkoj rafineriji, koja bi u toj varijanti krenula u drugu fazu modernizacije vrijednu 400-injak milijuna dolara.

Milanović: 'U rafinerije nije ulagano gotovo ništa'

Moguća odluka o gašenju sisačke rafinerije zasigurno će izazvati pravu buru u tom gradu, ali i u ionako napetim odnosima hrvatske Vlade i MOL-a. Rafinerija nafte Sisak zapošljava oko 700 radnika, a nakon radikalnih rezova koje je prije nekoliko godina doživjela sisačka željezara, gašenje rafinerije bio bi još jedan težak udarac za devastirano sisačko gospodarstvo. Upravo to je razlog zašto je poslovanje rafinerije Sisak oduvijek bilo i prvoklasno političko pitanje, a sve hrvatske Vlade odlučno su odbijale mogućnost da se ta proizvodnja ugasi i izgube radna mjesta. Tog socijalnog momenta vjerojatno su svjesni u Ini pa se intenzivno radi na razvoju mogućnosti za pokretanje neke nove proizvodnje. Trenutačno se ne može doznati što bi to bilo, osim neslužbene informacije da se razmatraju četiri različite varijante.

Sudeći po dosadašnjim stavovima Vlade o mogućnosti zatvaranja rafinerija, teško će prihvatiti ovu odluku. Indikativno je da je prije nekoliko tjedana Vlada od arbitražnog suda zatražila privremenu mjeru protiv mađarskog MOL-a zatražila privremenu mjeru kojom bi MOL-u, koji ima operativnu kontrolu nad INom - bilo zabranjeno do kraja arbitražnog postupka donositi odluke o zatvaranju rafinerija. Sud je taj zahtjev odbio ustvrdivši da se neće miješati u operativno upravljanje kompanijom, ali i naloživši MOL-u da Inom upravlja u skladu s najboljim interesima kompanije.

Utoliko, budu li MOL-ovi predstavnici ovu odluku bez suglasnosti hrvatske strane, za očekivati je da će Vlada tu odluku pokušati stopirati putem arbitraže tvrdeći kako je riječ o potezu koji nije u interesu Ine. MOL će tvrditi, piše list, suprotno, a svoje će stavove vjerojatno argumentirati vrlo teškom situacijom na europskom rafinerijskom tržištu. U samo sedam godina, od 2005. do 2012., iskorištenost kapaciteta je sa 90 pala na 75 posto. U regiji gdje posluju Inine rafinerije situacija je još gora- u zadnjih pet godina potražnja je smanjena za milijun i pol tona, a samo u Hrvatskoj potrošnja naftnih derivata pala je za gotovo trećinu.

Inine rafinerije danas posluju sa stopom iskoristivosti od 30 do 40 posto, a uz visoku stopu proizvodnje tzv. crnih derivata niske vrijednosti, jasno je da status quo dugoročno nije održiva opcija. Kako riječka rafinerija s instaliranim kapacitetom obrade od 4,5 milijuna tona zadovoljava cjelokupnu potrošnju Hrvatske i još trećinu ima slobodu za izvoz, u trenutačnim tržišnim okolnostima koncentrirati se samo na taj objekt čini se kao ekonomski realna odluka. Ipak, odluke o gašenju kompleksnih proizvodnih postrojenja - poput rafinerije nafte -teško su jer su u većini slučajeva, ireverzibilne - jednom ugašena proizvodnja teško se može ponovno pokrenuti.

Upravo će taj argument, s obzirom na arbitražne sporove koji traju, Vlada vjerojatno koristiti da bi zaustavila odluku o gašenju sisačke rafinerije.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook