Imate li pravo odreći se dugova bliske osobe nakon njezine smrti? Ovo su detalji koje morate znati

Nakon smrti osobe koja je iza sebe ostavila imovinu (i dugove) pred sudom ili javnim bilježnikom provodi se ostavinski postupak. Njime se utvrđuju nasljednici, sastav imovine i prava koja pripadaju pojedinim nasljednicima i drugim osobama.

Pročitajte i ovo IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA! Žrtve kaznenih djela imaju pravo na odštetu od države: Evo kako ju ostvariti i koliko iznosi IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA! Kako izbjeći čekanje na isplatu prve mirovine? Zavod za mirovinsko osiguranje ima nekoliko savjeta

Nasljednici će nasljedničkom izjavom na ostavinskoj raspravi prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći. Ako nisu dali izjavu o odricanju od nasljedstva, smatra se da žele biti nasljednikom.

Nasljednik koji izjavi da prihvaća nasljedstvo više ga se ne može odreći. Uz nasljedstvo, osoba od pokojnika nasljeđuje i proporcionalni dio duga ili cjelokupni dug.

Naime, osim nekretnina, pokretnina i štednje, pokojnici iza sebe mogu ostaviti i poveće dugove, koji u nekim slučajevima mogu premašiti vrijednost njihove ostavštine.

Bilo da se radi o kreditima, dugovima na kreditnim karticama, dopuštenim (i nedopuštenim) minusima - dugovi su ostavština koja iza smrti pojedine osobe mora biti podmirena.

Dugovi u nasljedstvo

Dugove, kao i imovinu - nasljeđuju osobe koje se nisu odrekle nasljedstva iza pokojnika. Nasljednici u tom slučaju nasljeđuju stanje na karticama ili stanje kredita kakvo je zatečeno u trenutku pokojnikove smrti.

Rješenjem o nasljeđivanju utvrđuju se nasljednik ili nasljednici i koja su prava stekli. Dugovanje po kreditnoj kartici postaje obaveza nasljednika i on (ili više njih) odgovara za pokojnikove dugove do visine vrijednosti imovine koju je naslijedio.

Što se kredita tiče, ugovorom o kreditu regulirano je vraćanje, pa ono ovisi i o mogućim sudužnicima ili jamcima koji su uključeni u ugovor.

Treba istaknuti da nasljednici, prije nego što donesu odluku o odricanju ili prihvaćanju nasljedstva, imaju pravo provjeriti stanje dugova i imovine koji su ostali iza pokojnika, odnosno imaju pravo znati je li imovina koju bi naslijedili vrjednija od dugova koje su u slučaju preuzimanja nasljedstva dužni namiriti.

U slučaju da je pokojnik iza sebe ostavio dugove koji nadmašuju njegovu imovinu i nasljednici su se odrekli nasljedstva, pa samim tim nisu dužni podmiriti te dugove - imovinu i sve dugove nasljeđuju grad ili općina u kojima je pokojnik imao prebivalište.

Ne znate koja su vaša prava? Kako ih ostvariti? Država se nije previše potrudila objasniti na što sve imamo pravo, ali mi smo tu da vam pomognemo. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.

Svoju priču pošaljite na reporter@novatv.hr.