"Proračun je ambiciozan, nužne su i druge reforme osim porezne"

"Prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu u odnosu na nedavno prezentirane smjernice ekonomske i fiskalne politike dodatno povećava već povećane prihode i rashode za približno 1,9 milijardu kuna uz zadržavanje iste razine proračunskog deficita. Već smo i smjernice državnog proračuna ocijenili ambicioznim, a aktualni, financijski dodatno povećan prijedlog proračuna još je ambiciozniji", istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Pročitajte i ovo Kompenzacijske mjere Poslodavci o povećanju minimalca na 3250 kuna: "To je udar na industriju" Rad do 68. HUP iznenađen Vladinim prijedlogom izmjena radno-mirovinskih zakona: ''Povećavaju se troškovi poslodavaca''

Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu, kojim se predviđaju proračunski prihodi na razini od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.

Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.

U odnosu na Smjernice za izradu proračuna, koje je Vlada prihvatila krajem studenoga, nacrt prijedloga proračuna za 2017. predviđa oko 2 milijarde kuna više prihode, a u istom iznosu predlažu se i viši rashodi.

Pozitivno je, kako je rekao, što u odnosu na smjernice nema povećanja već visokih poreznih prihoda i doprinosa, a koji se najvećim dijelom oslanjanju na ambiciozno planirani rast BDP-a.

"Da bi se on i ostvario bit će nužno poduzeti konkretne korake i mjere za poboljšanje poslovne i ulagačke klime. Isključivo porezna reforma nije dovoljna te je potrebno pokrenuti i druge reforme kako bi se omogućilo obuzdavanje rasta rashodovne strane proračuna, smanjenje makroekonomskih neravnoteža, poglavito visokog javnog duga te kako bi se otklonile brojne druge prepreke koje ograničavaju mogućnost gospodarskog rasta", istaknuo je Majetić.

Dodaje kako ovogodišnja postignuća u fiskalnoj konsolidaciji treba još odlučnije slijediti i u idućoj godini, ne samo zbog povećanih potreba refinanciranja dospjelih financijskih obveza, nego i zbog ukupne dugoročne ekonomske i fiskalne stabilnosti kao odgovora na brojne globalne izazove i moguće prijetnje.

"Proračunsku odgovornost cijenit će ne samo domaći poduzetnici već i kreditne agencije, a poboljšanje kreditnog rejtinga jedan je od ciljeva na čijem bi ispunjenju Vlada trebala biti osobito angažirana. Izlazak iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita sredinom 2017. godine teško da će biti ostvariv bez prethodno realiziranih preduvjeta", zaključio je Majetić.

HGK: Pozitivan pomak u fiskalnoj politici

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da prijedlog državnog proračuna za 2017. predstavlja pozitivan pomak u fiskalnoj politici, jer se u njemu nakon niza godina sustavno pristupa poreznom rasterećenju poduzetništva i stanovništva koje će, ukoliko bude popraćeno i ostalim mjerama administrativnog rasterećenja, omogućiti dinamiziranje gospodarskog rasta.

Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu, kojim se predviđaju proračunski prihodi na razini od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.

Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.

U odnosu na Smjernice za izradu proračuna, koje je Vlada prihvatila krajem studenoga, nacrt prijedloga proračuna za 2017. predviđa oko 2 milijarde kuna više prihode, a u istom iznosu predlažu se i viši rashodi.

"Prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu temelji se na prethodno objavljenim Smjernicama za izradu državnog proračuna za 2017. i projekcija za 2018. i 2019., s tim da su za 2017. i prihodi i rashodi povećani za 1,9 milijardi kuna, pa je proračunski deficit zadržan na istoj razini", navodi se u komentaru HGK.

Na sličan je način, kako ističu, promijenjena i razina prihoda i rashoda u 2018. i 2019. godini, prvenstveno vodeći računa o tome da se ne naruši visina proračunskog manjka definirana u Smjernicama.

"Stoga, kao i kod Smjernica, ocjenjujemo da je riječ o kvalitetnom naporu usmjerenom na to da se proračun učini poticajnijim za gospodarski rast, a da se pritom proračunski deficit svede u okvire koji zadovoljavaju kriterije iz Procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka i omogućuju nastavak smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u", ističu iz HGK.

Dodaju kako bi u tom kontekstu "predloženi proračun trebao doprinijeti napretku u zadovoljavanju kriterija europske fiskalne politike te pružiti podršku u potrebnom poboljšanju kreditnog rejtinga zemlje".

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. planirani su na razini koja je za 6,7 milijardi kuna ili za 5,5 posto viša od one ostvarene u ovoj godini, pri čemu rastu sve glavne kategorije rashoda. "Utisak je da je pristup rashodnoj strani proračuna mogao biti ambiciozniji, posebno jer i dalje, pored racionalizacija i ušteda na pojedinim stavkama, izostaju snažniji reformski zahvati, navodi se u komentaru.

"Ocjenjujemo da prijedlog državnog proračuna za 2017. predstavlja pozitivan pomak u fiskalnoj politici jer se u njemu nakon niza godina sustavno pristupa poreznom rasterećenju poduzetništva i stanovništva koje će, ukoliko bude popraćeno i ostalim mjerama administrativnog rasterećenja, omogućiti dinamiziranje gospodarskog rasta", ističu u HKG.

To bi, kako navode, "uz odlučniju provedbu strukturnih reformi i za rast poticajniju strukturu državne potrošnje, rezultiralo i višim i dugoročno održivim rastom i razvojem".

"Prijedlog državnog proračuna imat će pozitivan utjecaj na mogućnost izlaska iz Procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka te na poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje. Vjerujemo da nešto labaviji pristup u državnoj potrošnji neće ublažiti ili usporiti provedbu važnih reformi, posebno u sustavima državne i javne uprave, mirovinskom i zdravstvenom sustavu, te ostalih strukturnih reformi koje su preduvjet podizanja stope potencijalnog rasta zemlje", ističe se u komenatu HGK. (Hina)