Ima li razloga za paniku? ''Rano je govoriti hoće li i koliko rate u eurima biti veće''

Od iduće godine nekima s kreditima trebalo bi biti lakše! Hrvatske banke potvrdile su - kamate na kredite koji se vežu uz nacionalnu referentnu stopu - trebale bi padati! A što je nacionalna referentna stopa? To je prosječni trošak financiranja domaćeg bankovnog sektora. Ako se banka jeftino financira - jeftinije će biti i klijentu.

Pročitajte i ovo Guverner izrazio zadovoljstvo Približava se godina dana od uvođenja eura: "Trebat će minimalno još četiri, pet..." Posljedice političke krize Riječ stručnjaka: Investitori nam šalju poruku da se hitno stabiliziramo

No, s druge strane, kamate na kredite u eurima od 2018. ići će gore, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Dnevnik Nove TV guverner Hrvatske naodne banke Boris Vujčić. 

Riječi guvernera odjeknule su i među strukom. Kažu da je takav scenarij realan. 'Najavljene su neke promjene u djelatnosti Europske središnje banke, FED je već povećao referentne kamatne stope, prema tome, za očekivati je da će doći do toga, i to je otprilike za godinu, godinu i pol dana od današnjeg dana. To je izvjesno, međutim treba sačekati i vidjeti da li će se to dogoditi', kaže ekonomski analitičar Luka Brkić.

Dogodi li se to najveće promjene doživjet će građani čiji su krediti vezani uz kamatne stope napravljene iz dva dijela - promjenjivog dijela i fiksne marže. Ovaj promjenjivi dio, bilo da je vezan uz euribor ili NRS, mogao bi se povećati. A koliko se, primjerice, poveća euribor, toliko se vama povećava i kamatna stopa.

''Ne treba stvarati preveliku paniku, na tu mogućnost povećanja u srednjem roku upozoravamo već zadnje dvije godine. Građani moraju bit svjesni od čega im se sastoji njihova kamata, od promjenjivog dijela koji je vezan uz neku referentnu stopu, i fiksnog dijela, odnosno marže. Pogledajte svoje kredite, pogledajte od čega se sastoji, i vidite da li se možda isplati refinancirat svoj kredit", otkriva Vjeko Peretić, financijski savjetnik.

Napravili smo i kratak izračun eventualnog povećanja rate kredita, dođe li do rasta euribora koji je sada na povijesno niskim razinama i manji je od nula posto. Uzmimo za primjer nekoga tko je uzeo kredit 2013. godine. 80 tisuća eura na 25 godina. Početna kamata mu je bila oko 5,5 %. Rata će mu početkom 2017. iznositi 3 496 kuna, uz dosadašnji pad kamate od 0,54 %, zbog pada Euribora. Ukoliko bi 2018. godine Euribor narastao za oko 1 %, rata će mu se povećati za 308 kuna, odnosno, iznosit će 3 804 kune.

Slijedom najave guvernera Borisa Vujčića, koji je u ponedjeljak otkrio da se od 2018. godine očekuje rast kamata na kredite u eurima, mnogi su upitali ima li razloga za paniku, prijeti li možda dužnicima u eurima scenarij koji se dogodio zaduženima u švicarcima. Odgovore na ta pitanja potražili smo od Hrvoja Stojića, ekonomskog analitičara.

Guverner Boris Vujčić je najavio rast kamatnih stopa na kredite u eurima od 2018. godine. Jesu li banke počele pripremati kakve planove, jesu li obavijestile svoje klijente o tome da će im narasti rate kredita?

''Treba reći da se od 2018. godine uistinu očekuje normalizacija kamatnih stopa, odnosno postepeni rast. Što se tiče rata za servisiranje duga, banke prate razvoj na financijskim tržištima i one će, naravno, shodno tome obaviještavati svoje klijente.''

Jesu li to možda već napravile? Ljude najviše zanima nakon što su čuli izjavu guvernera Vujčića hoće li im rate biti veće?

''Za takvu je ocjenu još vrlo rano budući da se eurozona suočava s mnogim neizvjesnostima u pogledu svog ekonomskog rasta i u pogledu uvjeta kreditiranja, odnosno financiranja. Europska centralna banka će još dosta dugo voditi ekspanzivnu politiku, labavije uvjete financiranja. Znači, kamatne stopće će biti još neko vrijeme biti relativno niske te će postepeno od 2018. godine početi rasti.''

Zbog čega uopće građanima rastu kamate na njihove kredite?

''Građanima kamate rastu zato što banke posuđuju novac. Bolje rečeno, kupuju ga i kao posrednik moraju prevaliti dio te cijene novca na njegove krajnje korisnike.''

Koliko bi te kamate trebale rasti? Može li se dogoditi slučaj da građanima kamate na njihove kredite narastu i do 4 posto?

''Vrlo je nezahvalno prognozirati što će bankarski sektor napraviti, međutim sigurno se rast cijena neće 1/1 prevaljivati na krajnje korisnike. Tu je dakako element konkurencije među bankama. Postoje i druge valute u kojima se građani mogu zaduživati. Prije svega vidimo da je ove godine više od 80% svih odobrenja napravljeno u kuna i za očekivati je da te kamatne stope ostanu relativno niske. Na njih HNB upravo utjecaj. Naravno, važno je da se situacija u javnim financijama popravlja i da pada premija na rizik. U tom slučaju HNB može nastaviti voditi relativno ekspanzivnu monetarnu politiku, odnosno olabaviti uvjete financiranja.''

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr