'Najsramotnije je da gotovo stotinjak zastupnika nije došlo na svečanu sjednicu'

Sabor je neovisnost proglasio u zgradi INE. 23 godine poslije zastupnici su opet na okupu, ovaj put na Markovu trgu.

Pročitajte i ovo zaštita manjina Vojnić osudila način provedbe hrvatsko-srpskog sporazuma: "U realizaciji svake točke ima nešto sporno" Europske potpore Ministarstvo odvojilo žito od kukolja: Evo koliko je bilo slučajeva prijevara u poljoprivredi

Ovaj dan je prigoda za podvući crtu i utvrditi što smo kao nacija postigli. Na Markovu trgu bio je i Mislav Bago koji je odgovorio na pitanje kako zastupnici i sudionici tog vremena danas gledaju na sve:

'30-ak minuta predsjednik Hrvatskog sabora prisjetio se tog hrvatskog puta i gdje je danas Hrvatska u EU, u tržištu od 500 milijuna stanovnika. No u ih 30 minuta gotovo rutinskog govora kojeg teško da ćemo zapamtiti za nekoliko dana rutinski je održan ovakav praznik za kojeg svi kažu da je jedan od najvažnijih u modernoj hrvatskoj povijesti. Praznik koji od 2001.godine očito niti politici, a još manje građanima nije sjeo.

Ni samo političari očito ne znaju kako i na koji način da se prisjete tog dana kada je Hrvatska proglasila konačni kraj svih veza s Jugoslavijom.

No, ovdje je zapravo bila i prigoda svih onih bivših ljudi, sudionika iz 1990.-ih da se prisjete važnosti svega onoga što je Hrvatska stvarala i zašto je važno slaviti svoje praznike.

Premijera nije bilo na svečanoj sjednici. Znamo da je u Milanu na sastanku šefova vlada i država EU. No, je li mu ipak danas mjesto bilo u Saboru?

Premijer i svi izabrani od ovoga naroda trebaju važne datume u povijesti svake nacije, Hrvatska je mlada nacija, obilježavati. Premijer nije jedini koji danas nije bio u Zagrebu. Tomislav Karamarko stranačkim poslom bio je u Livnu. No i ostali političari, čelnici dijela klubova zastupnika također nisu bili u Saboru. Velika vijećnica praktički bi bila prazna da situaciju svojim dolaskom nije spasio diplomatski kor, ali i svi bivši političari koji su 1990-ih, ali i do unazad nekoliko godina vodili ili vladu ili Sabor. Bili su tu i crkveni velikodostojnici. Bila bi pustoš na MarkovoM trgu da nije bilo tih ljudi.

Najsramotnija činjenica je da gotovo stotinjak zastupnika nije došlo na svečanu sjednicu. 30-ak zastupnika bilo je na svečanoj sjednici. Stoga ne treba čuditi da građani niti znaju, niti ih je možda briga što se danas slavi, jer kad sami zastupnici koji su izabrani ne pokazuju minimum interesa i digniteta prema ovakvom datumu onda se ne moramo čuditi da obični ljudi ni ne znaju zašto je današnji dan važan'

U Saboru obilježen Dan neovisnosti

Uz intoniranje državne himne Lijepa naša i minutom šutnje za preminule hrvatske branitelje te govorom svoga predsjednika Josipa Leke, Hrvatski sabor danas je svečanom sjednicom obilježio Dan neovisnosti, 8. listopada.

Državni je to blagdan kojim se Hrvatska sjeća 8. listopada 1991., kada je Sabor jednoglasno odlučio o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ, čime je Hrvatska postala nezavisna i samostalna država.

Hrvatska država je tom odlukom prije 23 godine odrekla legitimitet i legalitet svim tijelima bivše jugoslavenske države te utvrdila kako ne priznaje valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime SFRJ.

'Hrvatska je već 6. godinu u recesiji, ovaj praznik obilježava se skromno, a situacija je takva da veliki broj građana ni ne zna što se slavi.Premijer Zoran Milanović nije bio na svečanoj sjednici jer je otputovao na sastanak šefova vlada i država EU-a u Milanu. Ovo je državni praznik, a svečanoj je sjednici prisustvovalo najmanji broj saborskih zastupnika otkako se obilježava. Velika većina vijećnice bila je prazna, a mnogima, kojih nije bilo, danas je ipak bilo mjesto u Saboru.' Mislav Bago Predsjednik Sabora ocijenio je da je Hrvatska u te 23 godine puno učinila i postigla na političkom planu, poručivši kako je očuvanje dostignutih demokratskih standarda kao i njihova daljnja nadogradnja trajan proces. 'Tu se ne smijemo umoriti', poručio je Leko na svečanoj saborskoj sjednici.

'Obilježavanje Dana neovisnosti odvija se u ozračju upornog i dosadnog i vidljivog izlaska iz krize'

U sjećanju na jedinstvo i odlučnost Hrvatskog sabora prije 23 godine, Leko je svim građanima Hrvatske zaželio sretan Dan neovisnosti i 'još sretniju budućnost u europskoj i demokratskoj, jedinoj našoj Domovini - Hrvatskoj'.

Svečanoj sjednici nazočni su predstavnici političkog, kulturnog, sudbenog, vjerskog, znanstvenog i javnog života, a najmanje se odazvalo saborskih zastupnika.

Leko: Ne smijemo se umoriti u čuvanju demokratskih standarda

'Ljubav prema domovini i odgovornost za domovinu ne iskazuje se samo u ratnim situacijama. Hrvatska je u ove 23 godine puno učinila i postigla na političkom planu, ali očuvanje dostignutih demokratskih standarda, kao i njihova daljnja nadogradnja je trajan proces. Tu se ne smijemo umoriti', poručio je Leko u govoru na svečanoj sjednici Sabora.

Podsjetio je da je odluku kojom je Hrvatska rekla završno 'ne' ostanku u tadašnjoj SFRJ Sabor prije 23 godine donio uz plebiscitarnu podršku građana iskazanu na referendumu. Ta je podrška, kaže, još više došla do izražaja u Domovinskom ratu.

'Legitimna obrana vlastite zemlje od velikosrpskih agresorskih napada te oslobođenje okupiranih teritorija ni u jednom trenutku nisu bili dovedeni u pitanje', rekao je Leko, posebno zahvaljujući hrvatskim braniteljima. Naglasio je da je slobodna, neovisna i europska Hrvatska izgrađena u skladu s najvišim demokratskim standardima.

'Država koja svojim stanovnicima pruža mogućnosti za školovanje, rad i život u slobodi, je ostvarenje i nadanje svih sudionika u obrani Republike Hrvatske. Kada bi se o tome danas proveo referendum – a referendumi su nam u zadnje vrijeme nekako u modi – nemam ni najmanjih sumnji da bi se velika većina građana Hrvatske izjasnila upravo za ovakvu europsku budućnost svoje domovine', ocijenio je predsjednik Sabora.

Podsjetio je da je ulaskom u EU i Sabor dobio novu odgovornost te ocijenio da ima još prostora za poboljšanje rada Sabora, posebno u suradnji s Vladom u europskim poslovima.

Slab odaziv na europske izbore protumačio je kao nezadovoljstvo i razočaranost Europskom unijom, ali politikom općenito, zbog dugotrajne gospodarske krize.

Upozorio je da se s ulaskom u EU povećala i politička odgovornost Hrvatske na međunarodno planu. 'Mi ne možemo i ne želimo zatvarati oči na događaje u Ukrajini, a kao mediteranskoj zemlji, u cilju nam je tješnja suradnja s ostalim mediteranskim zemljama, uključivši zemlje na sjeveru afričkog kontinenta', rekao je Leko, ističući da je Hrvatskoj u interesu mir i stabilnost u tim zemljama.

Idemo se prisjetiti još jednom kako je tekao put Hrvatske prema neovisnosti:

30. svibnja 1990. konstituiran je prvi višestranački sabor
22. prosinca te godine donesen je Božićni ustav
19. svibnja 1991. održan je referendum o nezavisnosti
25. lipnja proglašena je samostalnost, a
8. listopada 91. donesena je odluka o raskidu s republikama SFRJ
15. siječnja 1992. dvanaest država Europske zajednice priznalo je Hrvatsku.
22. svibnja Hrvatska je primljena u Ujedinjene narode.
1. travnja 2009. postala je članica NATO-a.
1. srpnja 2013. članica Europske unije.  (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook