U Kabulu, glavnom gradu Afganistana, Hrvatska gospodarska komora otvorila je svoj ured, a time i vrata mnogim izvoznim investicijama. Bili smo u zemlji u kojoj cijene hrvatske vojnike, i provjerili ide li sve baš tako glatko.
Pročitajte i ovo
Kabul su 30-ak godina razarali ratovi. Život je ovdje pisala puška. Nova vlast, uz američku je pomoć svrgnula talibane. Ali i uzrokovala nova stradanja. Životni standard u zemlji s oko 28 milijuna stanovnika je porazan i željan pomoći. Generacije, odrasle u ratu, nisu se odvajale od naše kamere. Djeca na rubu gladi, vode ima u izobilju, no ona čista pravo je bogatstvo, baš kao i struja. U afganistanskim neprilikama i zemlji, čija najveća dobit otpada na ilegalan uzgoj opijuma, hrvatski su gospodarstvenici prepoznali idealnu priliku.
Slavonski poduzetnik Vladimir Kovačević obišao je bolnice. Razgovarao s kolegama. Ponudio im ugradnju svojih medicinskih pomagala. Već na jesen očekuje i prve isporuke. 'Mi ćemo ovdje sigurno početi izvoziti i poboljšavati vanjsko-političku bilancu. Na izvoznim tržištima nekako se čini da je lakše nego doma', rekao je Kovačević. Da su ovdje drugačija pravila igre, naučili su i u DOK ING-u. Strojevima za razminiranje i s američkom vojskom odavno saniraju ratne posljedice. Prvi su put ovdje s Hrvatima.
'Mislim da je to korak u pravom smjeru', rekao je Miroslav Koletić iz DOK ING-a. U svoje su korake sigurni u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Konkurencija je velika, ali možemo je potući. Svojih 60-ak kvadrata novi Komorin ured dijeli s američkom zaštitarskom tvrtkom. Da će troškove plaćati oko 1.500 dolara na mjesec, ne skrivaju. Kreću od nule, ali za dobar hrvatski imidž, kažu, odavno su se pobrinuli hrvatski mirovnjaci. 'To naši ljudi znaju, i to se ovdje osjeća, i to je bogatstvo na kojem moramo graditi ekonomski dio priče', kaže Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Posla ima napretek
Iako sporo, gospodarstvo se oporavlja. Posla ima napretek, a i Hrvatska može ugrabiti i svoj dio kolača samo na gradnji i asfaltiranju cesta, kaže nam jedan od građevinara. 'Vaše tvrtke, hrvatske tvrtke u Afganistanu kao i druge međunarodne, rade vrlo dobar posao', rekao je građevinar Muhamed. Osam godina afganistanske svakodnevice, šefu kabulskog ureda dovoljno da pohvata sve konce.
'Naše su mogućnosti velike, mi smo mali, ali s kadrom, koji imamo možemo puno toga napraviti', kaže Stanko Dunatov, predsjednik HGK-a u Kabulu. Dolazak na afganistansko tržište poprilično je skup, ali je profit itekako zajamčen. Hrvatski ured, ovdje u Kabulu otvorit će vrata mnogim domaćim poduzećima.
Za investicije, koje dogovori afganistanska vlada, rezervirano je nekoliko milijardi dolara godišnje. No, točku na 'i' morat će dati predsjednica Vlade. Poslovi se dogovaraju na višoj, političkoj razini. 'Ono što nedostaje je što brža posjeta premijerke, da bismo što prije otvorili vrata ove zemlje', zaključuje Vidošević. Šanse imamo. Proboj na afganistansko, trebao bi odškrinuti izvozna vrata drugih svjetskih tržišta.
