Hrvatski mirovinski fondovi imaju veće prinose od njemačkih

Od početka rada prosječni je prinos fondova drugog mirovinskog stupa 5,4 posto - što je 2,7 posto iznad inflacije, ali i više od prinosa koji je postavljen kao poželjan kad se ulazilo u mirovinsku reformu. Jedan je to od argumenata kojim Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja obveznog mirovinskog fonda, odgovara na primjedbe da fondovi nisu efikasni te da bi štednja u bankama donijela veću zaradu od ulaganja u mirovinske fondove.

Pročitajte i ovo PA TI BUDI EUROSKEPTIK Hrvatska u plusu oko uplata i isplata iz EU proračuna i to za 16 milijardi eura Objavio HZMO Važna vijest za umirovljenike: Evo kada stiže uplata na račune

Štimac je inače, prvi predstavnik fondovske industrije koji je nedavno na okruglom stopu časopisa Banka i Instituta za javne financije odgovorio na ozbiljne primjedbe Hanfe na rad mirovinskih fondova, dane u nacrtu prijedlogu promjena zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

'Drugi stup najbolji dio mirovinskog sustava'

Najveću pažnju izazvao je prijedlog Ante Samodola, predsjednika uprave Hanfe, da se 50 posto vlasništva nad obveznim fondovima podijeli građanima, što su fondovi odmah odbacili kao neustavno, a tek su izlaganjem Dubravka Štimca odgovorili i na primjedbe o neefikasnosti te ih odbacili. Vlada se dugo priprema na ozbiljniji zahvat u mirovinski sustav, ali prevelik je to zalogaj za izborno razdoblje te ga dulje vrijeme odgađa osnivanjem niza radnih grupa.

Tako je jedna osnovana i da doradi Hanfin prijedlog zakona o radu mirovinskih fondova, jer se pokazalo da nije rađen u konzultacijama sa Vladom.

Predstavnici fondovske industrije tvrde da je drugi stup najbolji dio mirovinskog sustava, te da problemi leže u prvom stupu, ali i nedorečenim propisima. Ima čak razmišljanja da se građanima koji su na početku reforme bili između 40 i 50 godina starosti - a radi se o 130.000 osoba čija se imovina procjenjuje na 4,8 milijardi kuna - omogući povrat u prvi stup i tako se riješi problem mogućih niskih mirovina.

Iskustva prvih umirovljenica su loša manjim dijelom jer su kraće vrijeme štedjeli, a većim jer su ostali bez dodatka na mirovinu koji se priznaje samo za osiguranike prvog stupa. Njihova je prosječna mirovina iz drugog stupa 121 kunu, a prima je 930 žena koje su otišle u prijevremenu mirovinu.

Štimac: Mirovine iz drugog stupa nisu niske zbog lošeg rada fondova

'Zbog neracionalne hajke na drugi mirovinski stup, većina ljudi sada bi odabrala povratak u prvi stup što bi značilo da bi ih 70 posto vjerojatno pogriješilo i izabralo manju buduću mirovinu', tvrdi Dubravko Štimac. Njihov je prijedlog da se pravo na izbor iskoristi u trenutku odlaska u mirovinu, te da osiguranici tada biraju povoljniju varijantu.

Uz to mirovinci se, slično kao i Hanfa, zalažu za uvođenje sustava potportfelja, za mlađe bi članove više ulagali u dionice, a za starije u obveznice. Fondovi također traže da se i članovima koji su dobrovoljno ušli u drugi stup da pravo na dodatak od 27 posto, jer se ono priznaje čak i osobama koje su radile u inozemstvu.

'Prve mirovine iz drugog stupa nisu niske zbog lošeg rada fondova, nego zbog toga što osiguranici nemaju pravo na dodatak', zaključuje Dubravko Štimac. (Agencija VLM)