Ivica Mesar jedan je od rijetkih koji u Hrvatskoj još uvijek čuva tradiciju izrade drvenih igračaka. Minijaturni stolovi, stolci, ormarići, klepetala, ali i mnogo veći predmeti koji krase brojne domove diljem Hrvatske davno su zaokupili pažnju svjetske javnosti i postali jedan od najupečatljivijih suvenira Lijepe Naše. Izrada tradicijskih drvenih igračaka je znat koji nažalost izumire, ali priča je sigurno zauvijek zapisana u hrvatskoj tradiciji.

Galerija


 

U okolici Marije Bistrice živi nekoliko osoba koji još uvijek njeguju tradicionalni zanat izrade tradicijskih drvenih igračaka. Jedan od njih je i Ivica Mesar iz mjesta Tugonica koji se ovim poslom bavi već 30 godina. U svojim ranim tridesetima zavolio je rad rukama, drvetom i bojama i do danas ta ljubav nije popustila. Možda je sada teško zamisliti da se mlad čovjek prepusti ovom opuštajućem, ali dugotrajnom poslu koji zahtjeva mnogo strpljenja, truda, a i veliki talent. Iako mu, kao i brojnim drugim zanatima, danas nažalost prijeti izumiranje, izrada drvenih tradicijski igračaka, kaže Ivica, u ljudima živi vječno. „Još nisam čuo da se netko počeo baviti ovime pa zatim prestao. To ostaje zauvijek u ljudima“.

Hrvatske tradicijske igračke
Izrada tradicijskih drvenih igračaka (Foto: Nova Studio)

Zauvijek će ostati zapisano i u svijetu. Prije devet godina, 2009. tradicijske drvene igračke postale su dio nematerijalne svjetske baštine na listi UNESCO-a, a nalaze se i na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Šarene drvene igračke su i ponos Hrvatske. Biti toliko jedinstven u svijetu masovne proizvodnje i isticati se na globalnoj razini, za zemlju malu poput Hrvatske, veliki je uspjeh. Ne postoje pisani dokazi zašto su se ove drvene igračke pojavile baš u Hrvatskom zagorju, međutim pretpostavlja se da je ponuda za takvim predmetima sve više rasla zbog velikog broja hodočasnika u nacionalno svetište Marija Bistrica. Veliki broj ljudi, a time i djece bio je dovoljan razlog da ove igračke pronađu svoje mjesto na tržištu. Osim zbog svetišta, Zagorje je bilo idealno mjesto za razvoj ovog zanat i zbog velikih i bogatih šuma. Izbor je golem. Za izradu ovih igračaka koriste se brojne vrste drva, od onih mekih do tvrđih. Vrsta drveta ovisi o vrsti igračke koja se izrađuje. Iako je riječ o ručnoj proizvodnji danas se koriste i strojevi za rezanje. Lijepljenje dijelova se odrađuje ručno, kao i bojanje. Prije su se koristili čavlići, ali lijepljenje u kombinaciji s prirodnim bojama danas čini ove igračke potpuno primjerenima za ranu dječju dob, a ovaj proizvod ekološkim.

Hrvatske tradicijske igračke
Hrvatske tradicijske igračke (Foto: Nova Studio)

Karakteristike tradicionalnih igračaka

Da bi igračka bila tradicionalna, boja se priprema na točno određeni način. Važno je da boja slobodno teče prilikom oslikavanja igračke. Sljedeća karakteristika po kojoj je moguće raspoznati tradicionalnu igračku je žuta boja. Danas ove igračke postoje u širokom spektru boja, međutim žuta se boja pojavljivala u samim počecima pa se i danas nastoji očuvati izvornost. Još jedno važno obilježje tradicionalnih igračaka je jedan neprekinuti niz. Najčešće je bijele boje, a označava čuvanje tradicijskog načina izrade.

Hrvatske tradicijske igračke
Ivica Mesar iz mjesta Tugonica koji se ovim poslom bavi već 30 godina (Foto: Nova Studio)

Pozitivni pomaci u smislu potpore i kontinuiranog razvoja ove tradicije dogodili su se nakon priznanja UNESCO-a. Nacionalne institucije su na brojne načine dale potporu ovom zanatu i igračke prepoznale kao vrijedan predmet. Ivica Mesar kaže da sa sigurnošću može tvrditi da ovakve igračke ne postoje nigdje na svijetu, da su one ušle u narod i da se ljudi ovdje s njima poistovjećuju.

Krase ove igračke inozemne domove pa čak i škole i vrtiće u dalekim zemljama poput Japana, ali na domaćem teritoriju, u radionici gospodina Ivice, odišu posebnim čarom. Pričaju priču, mirišu na Zagorje i vraćaju u djetinjstvo.

Ostale priče o našim običajima i tradiciji, pročitajte ovdje.

Sadržaj je kreiran u suradnji s HEP-om, dugogodišnjim pokroviteljem hrvatske kulture i baštine.

 

Vezani članci LADO (Foto: PIXELL) Ansambl LADO: Tajna čarobnih nastupa čuvara hrvatske nematerijalne baštine Sinjska alka (Foto: PIXELL) Priča o najvećem ponosu Hrvatske: Biti rođen u Sinju znači biti neraskidivo vezan s alkom