Hrvatska u EU sa Srbijom, a Srbija ulazi 2020. godine?

'Između Srbije i Hrvatske ne bi trebalo biti razlike u pregovorima i bilo bi dobro kada bi obje zemlje ušle u EU odjednom', rekao je Gašparovič, ali je ipak dodao da Srbija još čeka ispunjenje 'nekoliko uvjeta' pred ulazak.

Pročitajte i ovo Njemačka nas gura prema EU Merkel se zalaže za pristup Hrvatske Europskoj uniji 'Zajednica vrijednosti' 'Za Hrvatsku je jako važno da postane članica EU'

Ono što je za Slovake nekoliko 'sitnica', kudikamo je bolje elaborirano u tekstu Velike iluzije Srbije o pristupanju, koji je objavljen na stranici WAZ.Euobserver, zajedničkom izdanju njemačke medijske tvrtke WAZ i briselskog magazina EUobserver.

Prema toj analizi, Srbija ne može postati kandidat za članstvo prije 2011. Pregovori o pristupanju po bi tom scenariju mogli početi 2012. i završiti 2016., sa ulaskom Srbije u Uniju 2018.

Kada se uzmu u obzir očekivane komplikacije u budućnosti, 2020. je mnogo realističnija prognoza, ocenjuje se u tekstu.

Od pregovora sa Srbijom ništa do uhićenja Mladića

WAZ.EUobserver podsjeća da je Beograd predao kandidaturu u prosincu prošle godine i navodi da ona neće biti razmatrana sve dok zemlja ne bude u potpunosti sarađivala s Haškim tribunalom.

Ovo u praksi znači da prije razmatranja srpske kandidature Ratko Mladić, nekadašnji vojni vođa bosanskih Srba, optužen za srebrenički masakr, treba zauzeti svoje mjesto u nekoj od ćelija pritvora u Scheveningenu.

Onog trenutka kada Beograd izruči Mladića, državama članicama EU-a trebat će nekoliko tjedana da ovlaste Europsku komisiju da pripremi službeno mišljenje o srpskoj aplikaciji.

Završna ocjena spremnosti Srbije moći će biti donesena nakon najmanje godinu dana, smatra WAZ.Euobserver i upozorava, kako do sada nijedna država članica nije uvjetovala kandidaturu Srbije priznanjem nezavisnosti Kosova.

Prvo treba potpisati SSP

Ipak, 'jasno je da će Srbija, ako želi postati kandidat za EU, morati biti konstruktivnija kada je riječ o Kosovu, s obzirom na to da se sve odluke o proširenju Unije donose konsenzusom'.

Prije nego što pregovori o članstvu otpočnu, na snagu mora stupiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što znači da će SSP morati ratificirati svih 27 zemalja članica. Na osnovu ranijih iskustava, taj proces će trajati najmanje dvije godine.

Tijekom ove faze, navodi se u analizi, pitanje Kosova moglo bi dobiti na ubrzanju. Države članice koje su priznale kosovsku nezavisnost mogle bi iskoristiti ratifikaciju SSP-a kao sredstvo pritiska na Srbiju da omekša stavove.

U najboljem slučaju, razgovori sa Srbijom bi mogli da biti okončani do 2017. godine, a nakon toga slijedi dugotrajan proces ratifikacije Ipak, ovo ne bi moralo značiti usporavanje procesa integracije – 'ako se Srbija suglasi s rješenjem prihvatljivim za EU i Prištinu, Bruxelles bi je mogao nagraditi brzim početkom pregovora o članstvu. Ipak, čak ni tada, oni ne bi mogli početi prije 2012.', upozorava WAZ.Euobserver.

Primjena kriterija rigoroznija nego ikada

Kako se ocjenjuje, Srbija ima bolje administrativne kapacitete nego njeni susjedi, a tijekom pristupnih pregovora koji će trajati najmanje četiri godine, bit će dodatnih prilika da oni budu podignuti na razinu europskih standarda. Za razliku od prethodnih proširenja, određen broj kriterija mora biti ispunjen čak i prije otvaranja pregovora o pojedinim poglavljima.

Osim toga, mnoge zemlje EU-a uvele su pravila po kojima otvaranje i zatvaranje poglavlja moraju proučiti i odobriti vanjskopolitički odbori parlamenata tih zemalja, a zbog problema s Bugarskom i Rumunjskom primjena kriterija iz Kopenhagena je rigoroznija nego ikada.

Prema prije dvije godine usvojenoj Strategiji proširenja, EU neće iznijeti datume za pristup sve do pred kraj pregovora. U najboljem slučaju, razgovori sa Srbijom bi mogli da biti okončani i pristupni sporazum potpisan 2017.

Nakon toga, bilo bi potrebno godinu i pol dana za ratifikaciju u parlamentima svih zemalja članica i u Europskom parlamentu, sa službenim ulaskom 2018. godine.

'Čak i ako Srbija uspije proći kroz pregovore i bez konačnog rešenja za status Kosova, nema sumnje da države Unije koje priznaju kosovsku nezavisnost neće dati zeleno svetlo za pristupanje sve dok se ne postigne dogovor o Kosovu. Nitko u EU nije spreman priznati drugi Cipar', zaključuje se u analizi WAZ.EUobservera.

Slovačka ne namjerava priznati Kosovo

Inače, Slovačka nije priznala Kosovo, a Gašparović je svojoj gošći iz Srbije ponovio ono što joj je dan ranije rekao i slovački premijer Robert Fico, a to je da njihova zemlja neće mijenjati stav i da ne namjerava priznati nezavisnost Kosova.

'Nadamo se da će u budućnosti pitanje Kosova biti riješeno u skladu s međunarodnim pravom. Slovačka neće odustati od svog stava prema pitanju priznanja Kosova, sve dok sama Srbija ne promijeni stav', rekao je Gašparovič.

>> Izabrana nova Europska komisija

>> Zahtjev Srbije za statusom kandidata za EU već u proljeće u EK

Srećom, zaključili bismo, Slovačka vjerojatno neće inzistirati na zajedničkom ulasku Srbije i Hrvatske u Europsku uniju. S druge strane, poučeni iskustvom 'male' Slovenije koja je čitavoj Uniji uspjela nametnuti svoj viđenje stvari, možda ne bi bilo loše ove slovačke želje doživjeti sa strepnjom, velikom strepnjom.