Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Ovisni o uvozu

Slavonija bi mogla hraniti pola Europe, ali ne hrani ni Hrvatsku: "Problem je sve"

Aktualno Galerija Tržnica - 4 Tržnica - 4 Foto: Dnevnik Nove TV Tržnica - 3 Tržnica - 3 Foto: Dnevnik Nove TV Tržnica - 2 Tržnica - 2 Foto: Dnevnik Nove TV Tržnica - 1 Tržnica - 1 Foto: Dnevnik Nove TV +0 Ilustracija Galerija 1/5 >>
Hrvatska ovisi o uvozu jer, iako se stalno govori da Slavonija može nahraniti pola Europe, realnost je da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane ni za samu sebe. Više o uvozu istražio je reporter Dnevnika Nove TV Tin Kovačić.

Hrana je najzdravija kad je svježa, najsvježija je kad dolazi s domaćih polja, a najbrže s domaćih polja stiže na tržnicu. Slavonski OPG-ovci samo domaće voće povrće i nude, no dobroj prodaji unatoč ni njihova računica nije najblistavija.

"Problem je sve. Treba raditi. Plijeviti, kopati, svašta. Imam mirođije, imam luka, salate, rotkvice. Povrće uglavnom. Kupusa, kelja", smatra Biserka Vrban iz Tvrđavice.

Kupci, naravno žele kvalitetno i jeftino. Vladimir Vranješ im to osigurava. Njegova trešnja još uvijek ima pristojnu cijenu.

"Trešnja je moja. Dok imam obitelj koja mi pomaže brati, strine, stričevi, djeca, otac, ja, supruga, cijena je takva. Kad budem morao plaćati berače, radnike, to će vjerojatno biti drugačije, ali ne daleko od ove cijene. Za sada je cijena zadovoljavajuća jer to je moje", naglašava Vranješ.

Ako nije njegovo, odnosno domaće, cijena divlja, i to se osjeti.

"Na preprodaji. Na uvozu. Kad netko uveze trešnju ili kupi od nekoga tko prodaje na veliko, dok on sebe tu ugradi, uvijek dobije cijenu od šest, sedam eura"m objašnjava Vranješ.

Pročitajte i ovo Poseban tretman građana (ilustracija) (Ne)jednakost Preventivni zdravstveni pregledi samo za građane koji su podržali Vučića? "Ostali će biti pregledani ako stignu na red''

Slavonija, nije to floskula, uistinu je toliko potentna da može hraniti pola Europe. Ipak, taj se plan do sada nikad nije obistinio. Čak ni za svoje potrebe ne proizvodimo dovoljno osnovnih krumpira, rajčice, kupusa, a itekako ih volimo jesti.

Hrvati jedu najviše povrća u EU. Čak 302 kilograma povrća godišnje po osobi. Jedini je problem što ni blizu toliko ne možemo sami proizvesti. Proizvodimo mesa za 70 posto vlastitih potreba, povrća 63, a voća tek 44 posto.

"Puno povrća jedem. I voća i povrća. Imam i svoje i pretežno domaće jedem. Od paradajza, paprike... Euro i 50 centi po komadu je sadnica. Malo je skuplje. Domaći paradajz je četiri eura za kilogram", kaže Tomica Glavaš iz Bizovca.

"Kupusa nemam. Nema graha. Samo što je to malo i skuplje nego što ja uzgojim. U odnosu na promjene od prošle godine gotovo 100 posto", kaže Stjepan Miloknoja iz Osijeka.

Pročitajte i ovo Poziv: Deponij smeća na Hvaru - 1 Sekunda do katastrofe Ekocid na jednom od najljepših jadranskih otoka: "Evo, otok ljubavi. Muhe nas jedu, smrad se čuje..."

"Gledam da je hrvatsko i jedem različito", kaže Zlata Husić iz Osijeka.

No ono što je različito, nažalost su zemlje podrijetla odakle uvozimo hranu.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr. 


 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene