Svjetska lista korumpiranosti

Prosječna ocjena koju je ostvarilo 27 zemalja Europske unije je 63,6, a s rezultatom 46 Hrvatska je daleko ispod EU prosjeka. Lošiju ocjenu imaju samo Rumunjska, Italija, Bugarska i Grčka.

Pročitajte i ovo Bitno upozorenje Prevaranti izvukli milijune od Hrvata, policija objavila apel: "To je jedino što može spasiti vaš novac" Uoči samita EU-a: Plenković o Trumpovom Odboru za mir: "Napravio je dva koraka unatrag"

tri vijesti o kojima se priča Građani na nogama Masovno trovanje u susjedstvu: Stanje je alarmantno, među zaraženima i djeca ograđen lokalitet Mostarac je kupio parcelu i započeo radove, a onda šok! Mještani potvrdili najcrnje slutnje VREMENSKA PROGNOZA Očekuje nas vrlo kišovit i iznadprosječno topao tjedan, a onda preokret! Moguć je i prodor polarne hladnoće

Nije mjeren broj slučajeva korupcije s kojima se susreću građani, niti korumpiranost nekog specifičnog sektora, već je predstavljena percepcija o korumpiranosti javnih dužnosnika i službenika, poslovnih ljudi, analitičara, savjetnika vlada i međunarodnih institucija.

>> Žene nisu imunije na pohlepu

Hrvatska je bila obuhvaćena u ukupno osam istraživanja, uz raspon ocjena od 32 do 54. Pri ocjenjivanju Hrvatske korištena su istraživanja za 2011. koja su proveli Economist Intelligence Unit pri čemu je Hrvatska dobila ocjenu 47, nevladina udruga Freedom House. Tada je Hrvatska dobila ocjenu 50, Global Insights 54, Indeks transformacije zaklade Bertelsman 53, Svjetski izvještaj o konkurentnosti Instituta za razvoj upravljanja 35, istraživanje Political Risks Services 41, Svjetski projekt o pravosuđu 47 i Globalni izvještaj o konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma 32. Ova istraživanja provođena su uglavnom od rujna 2011. do listopada 2012. godine.

Istraživanja mjere percepciju o korumpiranosti svih razina rada tijela javne vlasti kroz mišljenja stručnjaka, predstavnika institucija i poslovnih ljudi.

>> Primao mito i darove: Policija uhitila i pritvorila dugogodišnjeg ravnatelja NP Krka

U 2012. je na taj način ocijenjeno 176 zemalja, koje su morale biti uključene u najmanje tri istraživanja koja ocjenjuju:

- koliko pravni okvir u nekoj zemlji onemogućava korupciju,

- koliko su pregledni i transparentni procesi izdavanja dokumenata u tijelima javne vlasti,

- postoje li jasne procedure i sustav nadzora kada se radi o raspodjeli i korištenju javnih sredstava,

- zloupotrebljavaju li dužnosnici javna sredstva u privatne ili stranačke svrhe,

- kolika je vjerojatnost da će javni dužnosnici i službenici koji zloupotrebljavaju svoj položaj biti procesuirani,

- odnosno kažnjeni; postoje li fondovi za čije korištenje nitko ne polaže račune,

- je li uobičajeno plaćati mito kako bi se dobili poslovi ili stekle povlastice,

- imenuje li Vlada veliki broj dužnosnika izravno…

Ukoliko želi suzbiti korupciju na razinu koja neće ugrožavati poštenu tržišnu utakmicu i daljnji razvoj u svim segmentima, društva vlasti moraju uključiti antikorupcijske mjere u sve postupke donošenja odluka i povećati otvorenost i odgovornost tijela javne vlasti prema građanima, uz primjenu preglednih procedura u radu tijela javne vlasti. Potrebno je regulirati aktivnosti lobiranja, a javnu potrošnju i javno ugovaranje podvrgnuti snažnijoj kontroli, priopćio je TI Hrvatska.

Grčka se percipira kao zemlja koja ima najkorumpiraniji javni sektor od svih 27 zemalja članica Europske unije. Od svih 176 zemalja u svijetu u kojima je provedeno istraživanje, najmanje su korumpirane države EU: Danska, Finska i Švedska, a najkorumpiranije su azijske zemlje Afganistan i Sjeverna Koreja te afrička država Somalija.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook