Hrvati su europski rekorderi po bježanju iz zatvora. Boljka nam je i manjak osoblja te zatvor bez pravomoćne presude.

Galerija


Vijeće Europe upozorilo je Hrvatsku na tri kritična područja vezana za zatvorski sustav. Prema analizi podataka o zatvorskim sustavima u 47 država članica Vijeća Europe, Hrvatska ima problema s bijegom iz zatvora, manjkom osoblja i pravosudne policije te postotkom zatvorenika koji su pritvoreni bez pravomoćne presude. U svim tim područjima, Hrvatska je pri vrhu.

Vezani članci Mehmet Akif (Foto: Instagram) Zgodnom turskom glumcu prijeti kazna zatvora zbog nepromišljenosti na internetu Dragan Vasiljković na suđenju za ratni zločin (Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL) Kapetan Dragan ostaje u zatvoru: ''Lepoglavu uspoređuje s nacističkim logorom i stvara lažni dojam žrtve hrvatskog pravosuđa''

Analizirano je 47 država, među kojima su i BiH, Srbija, Crna Gora, Rusija, Ukrajina i Moldavija. Osim problema s bijegom iz zatvora, boljka nam je i manjak osoblja te zatvor bez pravomoćne presude, piše Večernji list.

U Hrvatskoj je krajem prošle godine, u zatvorima bilo 3190 osoba. 3043 muškarca i 147 žena. Postotak zatvorenika u odnosu na cjelokupnu populaciju vrlo je nizak, u Hrvatskoj on iznosi 0,07 posto, dok je prosjek 47 država 0,12 posto.

No od svih koji se nalaze u zatvorima pravomoćno je osuđeno 59,5 posto, dok je prosjek članica Vijeća Europe 71,8 posto. Tome doprinose i zakonske odredbe da, ako je kazna zatvora pet ili više godina, osuđenik se automatski odvodi u zatvor gdje čeka pravomoćnost presude. Uz institut žalbe i brzinu pravosuđa, takvo se stanje odulji i godinama, piše list.

Hrvatska je navedena kao država u kojoj natprosječno bježe zatvorenici. Tijekom 2017. pobjeglo je 9 osoba. Izraženo u stopama, u Hrvatskoj na 10.000 zatvorenika bježe njih 23, dok je središnja vrijednost u 47 država Vijeća Europe stopa od 8,6 bjegunaca na 10.000 zatvorenika. Hrvatska je “iznad crte”, u društvu Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, ali i Švicarske i Njemačke.

Zatvor (Foto: Getty Images)

Vijeće Europe upozorava kako su ove brojke posljedica malog broja pravosudnih policajaca i osoblja u zatvorima. U Hrvatskoj na jednog zatvorenika dolaze 1,2 čuvara, dok je prosjek ostalih država 3,9.

Vijeće ističe i kako brojka zatvorenika pada. Od 2008. do 2018. ona je pala gotovo 30 posto. Rasterećivanje zatvora rezultat je uvođenja rada za opće dobro, navode u izvješću.

Jedan od najpoznatijih zatvorenika koji je ćeliju zamijenio slobodom i radom za opće dobro bivši je HDZ-ov ministar Petar Čobanković. Dug je odrađivao u pučkoj kuhinji u Osijeku, gdje je i gulio krumpir.

Od čega zapravo živi Ivica Todorić dok u Kulmerovim dvorima čeka završetak istrage u aferi Agrokor?