Nakon neuspjelih pregovora s Ministarstvom pravosuđa o povećanju plaća, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika donio je prošli petak odluku o stupanju u štrajk s početkom 5. lipnja.
Samo pet dana prije zakazanog datuma, Sindikat je u četvrtak dobio tužbu Republike Hrvatske kojom ih se želi spriječiti da štrajk održe.
Županijski sud u Zagrebu trebao bi odluku o zabrani štrajka donijeti danas u 13 sati. Iz Sindikata poručuju da im poslodavac, u njihovom slučaju država, prijeti zabranom i svim posljedicama koje mogu uslijediti nakon toga uključujući izvanredni otkaz.
Za vrijeme trajanja štrajka ne bi se mogla održavati ročišta, baš kao što to nije bilo moguće za vrijeme trajanja bijelog štrajka sudaca. "Zapisničarski, upisničarski poslovi, zemljišnoknjižni, pomoćni tehnički poslovi i sve ono što se u vidu usluge pruža građanima stat će, dakle neće se obavljati", rekla je predsjednica Sindikata Iva Šušković koncem svibnja najavljujući štrajk.
Pročitajte i ovo
Građani drugog reda? "U drugoj skupini uvijek oni s niskim plaćama"
Ono što posebno ljuti predstavnike Sindikata upravo je činjenica da sucima, baš kao i svojedobno liječnicima isto pravo nije uskraćeno, a njihove su akcije i urodile plodom.Suci su se uspjeli dogovoriti o povećanju plaća, a liječnicima je osigurano kolektivno pregovaranje. Znači li to da u Republici Hrvatskoj postoje građani prvog i drugoga reda, pitaju i zaključuju: "Zanimljivo je da su u toj drugoj skupini uvijek građani s niskim plaćama."
Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu, tvrdi da suci zapravo nisu štrajkali. "Bio je to usporeni rad, jedan oblik pritiska", kaže. Međutim, tijekom njihovog bijelog, a čega drugog nego štrajka, ročišta se nisu održavala.
Pročitajte i ovo
"Država prvenstveno smatra da nezavisni sindikat nisu niti ovlašteni da oglase štrajk, da ne spadaju u red reprezentativnih sindikata", pojašnjava nam Devčić na osnovu čega je uopće podignuta tužba.
Reprezentativna jesu dva policijska sindikata, međutim oni su kolektivnim ugovorom obvezani na socijalni mir čime im je pravo na štrajk ograničeno. Više puta je Sindikat državnih službi tražio da se njima osigura reprezentativnost, ali su njihovi zahtjevi odbijeni.
Štrajkati ne mogu jer nemaju reprezentativnost, kad je traže - vlast je ne da
Druga osnova po kojoj država nastupa protiv sindikata je ključno pitanje plaće. "Smatraju da je plaća stvar koja je regulirana zakonom i nije dio kolektivnog pregovaranja pa se zbog nje ni ne može organizirati štrajk", kaže Devčić.
Iz Sindikata pak poručuju da su namjerno stavljeni u začarani krug. Vlada im porućuje da ne mogu pregovarati o koeficijentima, dodacim ili osnovi jer nisu reprezentativni, a reprezentativnost im ne namjeravaju omogućiti. Ne mogu štrajkati o plaći jer je osnovica uređena kolektivnim ugovorom, a koeficijent uredbom...
Ako se štrajk danas proglasi protuzakonitim, svi oni koji se na zabranu ogluše mogli bi disciplinski odgovarati, a iz Sindikata tvrde da je to samo metoda kojom im se pokušava začepiti usta.
