Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je danas da je za HDZ domoljublje borba protiv siromaštva i nezaposlenosti, te borba za svako radno mjesto, rast i napredak.


"Trenutačno nema gospodarskog plana, treća smo zemlja po nezaposlenosti mladih. Dali smo za članstvo u EU 3 milijarde eura, nismo povukli niti jednu kunu. Vlada umjesto da povlači sredstva iz EU fondova, poreznom presijom puni proračun. Pojavila se četvrta generacija hrvatske emigracije, već ima i svoje ime, zovu je fakultetska emigracija", poručio je šef HDZ-a Tomislav Karamarko, koji je otvorio skup.

FOTO Ovo su najveći investicijski projekti u turizmu vrijedni milijarde!

Vezani članci Darko Horvat (Foto: Dnevnik.hr) Ministri nevoljko o pretresu Kuščevićeve kuće na Braču: "Ovo što se događa šteti ugledu HDZ-a" Tomislav Karamarko (Foto: Dnevnik.hr) Tomislav Karamarko: ''Ozbiljno razmišljam o kandidaturi za predsjednika HDZ-a''

"Nakon Domovinskog rata i oživotvorenja sna o slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj, nakon mukotrpnih pregovora i ulaska u EU, pred nama je još jedan povijesni cilj - razvijena, snažna, ekološki osviještena, moderna i aktivna Hrvatska, članica EU", poručio je Karamarko na početku HDZ-ova skupa o investicijskim potencijalima Hrvatske.

Na skupu domaći i strani stručnjaci razmatraju zašto Hrvatska nije privlačna za ulaganja i poslovanje, te što treba učiniti kako bi se privukao kapital i potaknulo sitno i srednje poduzetništvo.

Bez kompromisa

Ističući kako neće pristajati na kompromise, Karamarko je rekao da će, čim HDZ preuzme odgovornost, Vlada i državna administracija morati postati dio rješenja, a ne ključni problem, kao sada. "Da je sadašnja Vlada problem najočitije je na primjeru neiskorištavanja novca iz fondova EU", kazao je.

Obećao je da će, kada HDZ dođe na vlast, stvoriti potrebne regulatorne okvire za razvoj socijalno-tržišnog gospodarstva, omogućiti punu poduzetničku slobodu i privatnu inicijativu, ali i štititi ugrožene i siromašne. Upozorivši na problem velikog broja nezaposlenih, posebice mladih, te kontinuirani pad BDP-a i nedostatak investicija, Karamarko je optužio Vladu da ne radi svoj posao, te da je "digla ruke od gospodarstva".

"Vodeći ljudi države i aktualne vlasti ne brinu o kreditnom rejtingu države ili standardu građana, već o svom predizbornom rejtingu", ustvrdio je. Za razliku od njih HDZ ima plan razvoja zemlje i viziju budućnosti, kaže Karamarko dodajući da HDZ neće smanjivati zdravstveni doprinos pa ga vraćati na staro, davati subvencije pa ih rezati, privlačiti investicije, a nakon toga ih zaustavljati, te pokretati mjere za zapošljavanje mladih a onda ih ukidati.

Vraćanje povjerenja financijskih institucija

"Stabilnost, povjerenje i sigurnost moraju biti naša svakodnevica i na taj način ćemo vratiti povjerenje financijskih institucija te poboljšati kreditni rejting", poručio je. Time će se, smatra, poduzetnicima osigurati niže kamate, vratiti investitori i osigurati veća ulaganja.

Predsjednik HDZ-a naglašava kako treba prekinuti kontinuirani pad gospodarske aktivnosti, poticati rast i oporavak industrijske proizvodnje, te pokrenuti reindustrijalizaciju. Najavio je da će HDZ dužnu pažnju posvetiti energetici i energetskoj neovisnosti, što može biti zamašnjak razvoja zemlje. Također, pokrenuti će projekt navodnjavanja radi smanjenja uvoza prehrambenih proizvoda, ali i otvaranja novih radnih mjesta.

Karamarko kaže da su pripremili reformu državne uprave i prijedloge smanjenja poreznih davanja. "Malim poduzetnicima omogućiti ćemo da plaćaju PDV tek nakon što naplate vlastite račune, a poduzetnike ćemo osloboditi davanja za svako novootvoreno radno mjesto", rekao je.

Naglasio je da će kroz investicije graditi potporne institucije i javnu infrastrukturu potrebne za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede. "Naš plan su efikasne investicije koje ćemo financirati iz europskih fondova, koncesija i drugih stranih ulaganja, koje neće podizati razinu duga", kazao je Karamarko. Također će iskoristiti potencijal hrvatskih iseljenika kojima je sustavno onemogućavano ulaganje u zemlju.

Predsjednik HDZ-a za jesen je najavio investicijsku konferenciju na kojoj će predstaviti HDZ-ov desetogodišnji investicijski program s posebnim naglaskom na energetici, industriji i razvoju turizma.

'Javna uprava mora na dijetu'

Zastupnik u njemačkom Bundestagu Klaus-Peter Willsch ocijenio je vrlo bitnim za uspjeh izlaska iz krize smanjenje javne uprave. HDZ-ovcima je poručio da u predizbornoj kampanji ne obećavaju posao u javnoj upravi, a kada dođu na vlast da tamo ne zapošljavaju svoje prijatelje i rođake.

"Jako je važno smanjiti javnu upravu koja bi trebala ići na dijetu, biti vitka i poletna", kazao je Willsch. Također je upozorio na važnost uloge hrvatske dijaspore u razvoju zemlje, rekavši da taj potencijal treba što više iskorištavati. "Dijasporu treba mobilizirati u izgradnji i obnovi zemlje", kazao je Willsch.

Naglasivši kako se sada zemlja nalazi u stanju beznađa, ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina istaknuo je da je Hrvatska 90-tih imala domoljublje i nacionalni partiotizam, a sada joj treba ekonomski patriotizam.

Surova stvarnost

HDZ-ova saborska zastupnica Martina Dalić istaknula je danas važnost reformi, te poručila da, bez obzira na potrebno smanjenje proračunskog deficta, možemo istodobno imati rast i zaposlenost. Reforme nisu sinonim za otpuštanja, ne treba ih se bojati, rekla je Dalić na konferenciji Investicijski potencijali Hrvatske što su je organizirali HDZ-ova Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta i Hans Seidel Stiftung.

Reforme, naglasila je, donose korist za većinu građana, jedini koji ih se boje jesu oni koji drže političke sinekure. Dalić kaže da su reforme jedini način da investitorima pošaljemo poruku da su dobrodošli, da tu poruku shvate ozbiljno. Hrvatsku stvarnost opisuje rječju "surova" - investicije zaobilaze Hrvatsku, javni dug raste, među najgorim smo ekonomijama, stalno se uvode novi i veći porezi.

"Kao da se nalazimo u začaranom krugu", ustvrdila je Dalić koja izlaz vidi u promjenama, odnosno reformama koje se moraju provesti, a koje ne znače otpuštanja, nego stručniji i jeftiniji, kvalitetniji javni sektor, odnosno javnu administraciju. Potvrdu za to nalazi i u činjenici da u deset mjeseci članstva u Europskoj uniji Hrvatska nije povukla ni jedan euro iz europskih fondova.

"Ima li jasnijeg dokaza da Hrvatskoj treba reforma javne administarcije", upitala je Dalić. Prenijela je i upozorenja ekonomista da Hrvatskoj, ako se nastave postojeći trendovi, prijeti scenarij bankrota.

Dalić najavljuje da će, "kad HDZ preuzme vlast, jedan od prvih poteza biti promjena slike koju o Hrvatskoj imaju investitori". Otkrila je i da je već napisan paket zakona u kojemu je i zakon o uklanjanju prepreka investiranju, kao i zakon o plaćama državnih i javnih službenika u kojem će ključan kriterij za napredovanje biti stručnost i kvaliteta.

Potvrdno je odgovorila na pitanje može li se u uvjetima smanjenja deficita potaknuti rast i zapošljavanje. To je moguće, ali to zahtjeva duboke, opsežne i iskrene reforme, poručila je Dalić.

'Fenomenalan' geostrateški položaj države

Kako u idućih desetak godina materijalizirati "fenomenalan" geostrateški položaj države, odnosno koja ulaganja HDZ planira u infrastrukturu i kako kani koristiti EU fondove, govorio je Domagoj Ivan Milošević, HDZ-ov saborski zastupnik.

Ključnim označava projekt Luka Rijeka, odnosno koncept nove luke na otoku Krku, "mediteranski Hong Kong" čija se ukupna investicija kreće oko milijardu eura, nosi oko tisuću radnih mjesta, a interes za taj projekt postoji. Milošević pritom naglašava važnost projekta nizinske pruge, 'teškog ' 4,6 milijardi eura i 78 tisuća novih radnih mjesta.

Spominje i dva manja, ali vrlo bitna projekta - željezničkog tunela Učka i krapinske pruge između Maribora i Zagreba, potom koridor X, odnono RH 1 koji bi spajao Zagreb i Vukovar, odnosno srednju Europu i Tursku, investiciju vrijednu oko 1,2 milijarde eura sa 17.500 novih radnih mjesta.

Milošević ističe i projekte kanal Dunav-Sava, luka Zadar (Gaženica), luka Split. Za projekt luke Gaženica kaže da ga je aktualna vlast zaustavila iz nepoznatih razloga iako je osigurano njegovo financiranje. HDZ će od aktualne vlasti tražiti da ove projekte uvrsti u hrvatske strateške dokumente, a ako to odbije, HDZ će razmisliti o izradi alternativnog strateškog plana, poručio je Milošević.

Višenamjenski kanal Dunav-Sava, dug 61,4 kilometra, gradio bi se u četiri faze, projekt je vrijedan 800 milijuna eura, otvorio bi od dvije do tri tisuće radnih mjesta, a realizirao bi se u pet do sedam godina, precizirao je Krunoslav Zmaić s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.

Njegovom izgradnjom omogućilo bi se navodnjavanje 33 tisuće hektara poljoprivrednog i 36 tisuća hektara šumskog zemljišta, financirao bi se kroz EU fondove i preko strateških partnera. Projekt navodnjavanja podrazumjeva izgradnju 40 sustava za navodnjavanje do 2020. i povećanje navodnjavanih površina sa sadašnjih 1,8 na oko osam posto.

Ta dva projekta važna su jer sve europske zemlje navodnjaavaju oko 20 posto poljoprivrednih površina, a Hrvatska tek 1,8 posto, rekao je Zmaić. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook