HBOR mora dostaviti i iznose tih kredita, među kojima su i oni u prosincu prošle godine odobreni Agrokoru u iznosu od nešto više od 48 milijuna eura, ali i dnevne redove sjednica Nadzornog odbora HBOR-a počevši od onih tijekom 2013. i 2014. godine.
Pročitajte i ovo
Povjerenica za informiranje najnovijim je rješenjem pobila rješenja HBOR-a kojim su se odbijali zahtjevi zagrebačkog poduzetnika Hrvoja Šimića za pristupom tim podacima u kojima je HBOR navodio da taj poduzetnik kao ''žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama''.
"Informacije moraju biti dostupne"
''Budući da informacije o raspolaganju javnim sredstvima moraju biti dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, ne može se razmatrati pitanje žaliteljeve zloupotrebe prava na pristup informacijama, s obzirom na to da informacije o korisnicima kredita, zajedno s iznosom kredita moraju biti automatski dostupne bilo kojem korisniku prava na pristup informacijama nakon podnošenja zahtjeva'', ističe se u jednom od rješenja Povjerenice za informiranje Anamarije Muse nakon žalbi Hrvoja Šimića na odbijenice HBOR-a
S druge strane, Hrvoje Šimić za Hinu je prokomentirao rješenje Povjerenice za informiranje i dosadašnje nedavanje zatraženih podataka HBOR-a.
''Namjera prikupljanja podataka od HBOR-a o sjednicama Nadzornog odbora i kreditima koji se odobravaju odnosila se najprije na razdoblje do 2016. Međutim kako je prvo obrazloženje HBOR-a kojim se odbijaju dati zatraženi podaci bilo neuvjerljivo, moglo se zaključiti da se iz nekog nepoznatog razloga to uskraćuje, a prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, ti podaci trebali bi bez posebnog upita biti dostupni. Stoga sam inzistirao, svaki mjesec, da mi se dostavi pregled isplata kredita u prošlom mjesecu te dnevnih redova i odluka Nadzornog odbora. I to ću dalje nastaviti dokle god HBOR ne udovolji zakonskoj obvezi da javno objavljuje te podatke'' rekao je Šimić.
"Nije primjenjiva bankarska tajna"
Dodao je kako, prema njegovu mišljenju, u ovom slučaju nije primjenjiva bankarska tajna.
''Naime suprotno stavu HBOR-a, koji za sebe tvrdi da je kreditna institucija pa se na njega primjenjuje "bankarska tajna", kreditna institucija znači društvo čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun. HBOR se pak financira javnim sredstvima i ne prikuplja depozite od javnosti, dok RH jamči za obveze HBOR-a", zaključuje Šimić.
Kaže kako je u slučaju kreditiranja Agrokora uprava HBOR-a donijela odluku u prosincu 2016. Kako ističe, temeljem te odluke bilo je predloženo da NO HBOR-a odobri taj kredit, sjednica Nadzornog odbora je, naglašava Šimić, vjerojatno bila početkom 2017., te je tek nakon toga uslijedila isplata.
Prema pisanju medija, početkom siječnja ove godine četiri tvrtke iz sastava koncerna Agrokora dobile su 48,3 milijuna eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i to radi ''pripreme izvoza'', kako se navodilo se obavijestima o sklapanju kredita i preuzimanju jamstva Jamnice, Zvijezde, Leda i PIK Vrbovca.
Kako se navodilo, ukupan iznos glavnice kredita Jamnice bio je 15 milijuna eura, Ledo je sklopio ugovor o kreditu od 3,3 milijuna eura,, Zvijezda je dobila kredit od 10 milijuna eura, a PIK Vrbovec o kreditu od 20 milijuna eura,.
Kreditiranje Agrokora bilo je i predmet rasprave u Saboru u travnju kada je premijer Andrej Plenković, odgovarajući na kritike zastupnika, kazao da ministar financija Zdravko Marić, ujedno i predsjednik NO-a HBOR-a, ima njegovo povjerenje, kao i da nema ništa sporno u kreditu koji je Hrvatska banaka za obnovu i razvitak odobrila Agrokoru. (Hina)
