Očajni građani sami saniraju štete i prije procjene: ''Ovo nam je jako dobra lekcija da naučimo živjeti s potresima"

Mirko Penavić iz Markuševca ostao je bez krova, dva su dimnjaka pala. Uz naglo zahladnjenje, više ne može čekati. Okupio je ekipu i počeo samostalno sanirati vlastiti dom.

Pročitajte i ovo ZIMSKI TURIZAM Pripreme za Advent, Čileanka o Hrvatskoj: "Mislim da je jeftinije nego u ostatku Europe" 3,7 po Richteru Potres od 3,7 u Jadranskom moru

''Očekuje se loše vrijeme, kiša, snijeg pada. Nažalost, to su radovi koji se moraju završiti'', kaže Mirko. Radovi koji se moraju završiti, ali pitanje je na koji način.

Gradnja po seizmičkim propisima je skupa, ali i čuva krov nad glavom. ''Već godinama upozoravamo da te mjere moraju uključiti ne samo proračune na vertikalna opterećenja, nego i na potrese, što se najčešće u Hrvatskoj zaboravlja, odnosno ignorira se s obzirom na to da su seizmički propisi dosta rigorozni'', kaže Josip Atalić s Građevinskog fakulteta.

Pročitajte i ovo Pogledajte snimku Sanira se šteta od potresa u Zagrebu: Srušen dio pročelja zgrade uništen u potresu

Pročitajte i ovo Dramatična snimka potresa Sekunde do katastrofe: Pogledajte kako je auto za dlaku izbjegao rušenje gromada sa zgrade

Statičari su dosad pregledali više od 1000 objekata, a uz 7000 prijava građana koje su dobili u posljednjih 36 sati, Atalić odobrava sanaciju domova na vlastitu ruku, no ne mimo pravila struke.

''Zapravo je tužno to što svijest o riziku od potresa opada godinama i mi se zapravo vrlo lako opustimo. To se pokazalo sad u centru u središnjem dijelu grada, koji je ionako star, ali mi to dodatno oslabimo s dodatnim konstrukcijama, intervencijama unutar konstrukcije koje oslabe konstrukciju i čine je ranjivom na potrese'', objašnjava Atalić.

Šteta od potresa - 2 Foto: DNEVNIK.hr

Trećinu stambenog fonda u Zagrebu čine zgrade izgrađene do 1964. godine koje u većini nisu projektirane na potresna djelovanja. Koliko će ih se morati rušiti, a koliko će se moći obnoviti, procjena je koja će se odrađivati mjesecima.

''Teško je govoriti o procjeni štete. Konzervatori mogu reagirati na sljedeći način, a to je da statičari, odnosno ta statičarska ekspertiza kad se napravi za svaki objekt i ako je siguran ili nije siguran, tek onda konzervatori mogu ući u objekt i napraviti procjenu i dati upute daljnje za postupanje'', kaže Stipe Tutiš, pročelnik Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Novi potresi otežavaju situaciju

Zagreb su novi potresi pogodili u ponedjeljak, a mogu trajati idućih tjedana, ali i mjeseci, što će svakako otežati posao statičarima.

''Gotovo su svi u stanu, u kući ako su ih napustili jučer prilikom jakog potresa sigurno ostavili neke stvari koje su im nužne. Znači, teško je nekome reći da ne može pristupiti u građevinu. To se čini samo kad je ona toliko oštećena da neposredno prije prijeti opasnost od urušavanja'', rekao je Krešimir Kuk iz Seizmološke službe.

Ne zna se kada će početi obnova oštećenih objekata. U međuvremenu mnogima kroz glavu prolazi pitanje koliko jedna takva zgrada još potresa može podnijeti. ''Mi računamo s tim da zgrada mora izdržati još jedan takav potres'', kaže Josip Atalić

Što ako se udar ponovi?

Ipak, što ako se ponovi jak udar? ''Po meni, ovo nam je jako dobra lekcija da naučimo živjeti s potresima i da zapravo ne zaboravimo da moramo uvijek na to misliti'', smatra Atalić.

Mnogi se pitaju, iako njihova zgrada nema vidljivih oštećenja, treba li je pregledati statičar. Struka kaže ne nužno i ne u ovakvoj situaciji, za sada se pregledavaju samo prioriteti.

Jedino što svi možemo učiniti jest pronaći relativno sigurno mjesto u stanovima i kućama u slučaju novog potresa. Iako do novog, onako snažnog potresa vjerojatno neće doći, sigurnost potražite uz nosive zidove.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr