Stjepanova salata raste uz državne poticaje. Europski novac, ne samo povrćarima, dobro će doći, kaže svim poljoprivrednicima. 'Kada bi mi iskoristili samo 50 posto od tih 3 i pol milijarde mi bi bili vrlo zadovoljni. Mi nismo dobro organizirani. To bi bilo neisplativo za pojedinca. Takav novac iz fondova trebaju koristiti proizvodne grupe, proizvodne organizacije i zadruge', kazao je Stjepan Horvat iz udruge povrćara Grada Zagreba.
Pročitajte i ovo
Novcem iz europskog proračuna gradit će se i novi granični prijelazi.Za uvođenje šengenskog sustava Hrvatskoj je na raspolaganju 204 milijuna eura, a ima jednu od najdužih granica prema nečlanicama. 'Također će biti zahvata i na graničnim prijelazima pomorskog, aerodromskog i željezničkog prometa. Mislimo da ćemo jedan dobar dio sredstava iskoristit u potpunosti', kazao je Branko Šegon, pomoćnik ministra financija.
U proračunu je 2 milijarde eura manje od očekivanog, no novac se neće dijeliti na lijepe oči. 'Kad bismo mi uspjeli doista svih ovih 11,7 milijardi apsorbirati u narednih sedam godina, to bi bio veliki uspjeh za hrvatsku', kazao je branko Grčić, potpredsjednik Vlade. Dosad najbolja je Poljska- iskoristila je oko 70 posto novca iz fondova.
>> Europska unija dobila 'sedmoljetku', Hrvatskoj 11,7 milijardi eura
Najveći dio, oko osam milijardi eura, je za kohezijsku politiku. Koristit će se uglavnom za projekte poput gradnje i obnove željezničkih pruga, odlagališta smeća i vodovoda. 'Mi imamo identificiranih negdje oko 20 milijardi vrijednosti projekata koje namjeravamo financirati iz EU fondova. No, oni su u vrlo različitoj fazi pripremljenosti. Ja očekujem da ćemo u drugoj polovici 2013. i 2014. negdje 4 milijarde kuna vrijednosti projekata uspjeti pripremiti i pokrenuti', kazao je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić.
Hrvatska će u sljedećih sedam godina za članstvo u Uniji platiti između tri i pol i četiri milijarde eura. Sposobnost povlačenja novca iz fondova odredit će tko će na kraju biti u plusu.
Hrvatska će biti dio Unije i a Unija želi da sve njezine članice budu jednako razvijene i zato je najveći dio ovog novca predviđen za kohezijsku politiku, politiku gospodarskog i socijalnog spajanja.
To je najvažnija zajednička politika članica, a njezin cilj je upravo regionalni razvoj, odnosno smanjenje razlika, a Unija na to troši trećinu svog proračuna. Treba reći da je ovo zapravo ogromna razvojna šansa za Hrvatsku, jer sa skoro 12 milijardi eura može se puno toga napraviti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
