Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović završava u subotu petodnevni boravak u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, koje po njezinoj ocjeni pokazuju da je županijski ustroj u Hrvatskoj jako dobar.
Pročitajte i ovo
Uoči susreta predsjednice Republike i šefova diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj s gospodarstvenicima u Svetom Martinu na Muri u Međimurju, predsjednica je izašla pred novinare s međimurskim i varaždinskim županom, Matijom Posavcem i Predragom Štromarom, te rekla kako se nakon sedam izmještanja njezinog ureda u različite dijelove Hrvatske prepoznaje nekoliko zajedničkih problema za koje će inzistirati da budu teme javne rasprave.
"Da manje razgovaramo o ideološkim pitanjima, a puno više o egzistencijalnim pitanjima gospodarstva, života, rada, zapošljavanja, kako žive mladi i kako žive ljudi zlatne dobi", dodala je.
Kao prvi problem navela je problem odlaska mladih, odnosno demografski. Smatra da treba raditi na dva područja, osiguravanju infrastrukture, kao što su vrtići i škole, te na obrazovanju. Kao pozitivan primjer navela je varaždinsku Prvu gimnaziju na kojoj su profesori pripremili sedam novih predmeta iz STEM (prirodoslovno-matematičkih i tehničkih) područja.
"Držim da je to način na koji treba pristupiti reformi u cijeloj Hrvatskoj, da škola bude zanimljiva djeci i da s radošću uče, da uče što je relevantno. Podaci su bitni, ali puno su bitnije vještine, rješavanje problema, kako primijeniti podatke koje su naučili. I kako da budu kreativni, samostalni, kako izraziti svoje talente, njegovati ih, ali istovremeno biti i dijelom tima", kazala je Grabar-Kitarović.
Bolje kompenzacijske mjere za ono što lokalne jedinice gube poreznom reformom
Upravo se to radi u ove dvije županije s njihovim centrima izvrsnosti, a također i zahtjevima da se mijenjaju upisne kvote za deficitarna zanimanja, jer obrazovanje mora biti usklađeno s potrebama gospodarskog razvoja i tržištem rada, naglasila je. U dvije najsjevernije županije Hrvatske prepoznala je specifičan problem: visoku zaposlenost, a prosjek plaća ispod državnog prosjeka.
Predsjednica je kao zajedničke probleme u cijeloj državi prepoznala nedovoljne kompenzacijske mjere da se jedinicama lokalne samouprave vrati izgubljeno u poreznim reformama i očekuje da će se Vlada time intenzivnije baviti. Svima je zajednički i problem u iskorištavanju EU-fondova, a tu, rekla je, očekuje strategiju raspisivanja natječaja.
Grabar-Kitarović osvrnula se na još jedno upozorenje iz jedinica lokalne samouprave, a to je upravljanje državnom imovinom. Smatra da bi se ona puno učinkovitije iskoristila kada bi se predala gradovima i općinama, a da se državi, u slučaju eventualne prodaje, isplati određeni postotak.
Spomenula je Hrvatske šume kao državnu tvrtku koja "treba početi raditi puno učinkovitije" jer se poduzetnici bune da nemaju sirovina, a sirovine se izvoze. Za indeks razvijenosti naglasila je da bi, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, trebao uključivati i probleme demografije, odlaska mladih, vremenskih uvjeta.
Županijski ustroj Hrvatske drži jako dobrim. "Iako je Međimurska najmanja, a Varaždinska treća najmanja županija, pokazuju kakve uspjehe ostvaruju i kakve primjere daju u poduzetništvu. Ovdje lokalna uprava u rekordnom roku izdaje građevinske dozvole. Poduzetnici nemaju problem s lokalnom upravom nego s centralnom državom koja je prespora. Potrebna je reforma na državnoj razini da naši činovnici budu puno učinkovitiji i odgovorniji i da se kroz e-Hrvatsku i e-upravu riješi pitanje korupcije, ali i poslovanja, što je bitno za strane investitore", zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Posavec: Županije su efikasne
Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je da uz sve pozitivne gospodarske pokazatelje županija ima 18,6 posto niži prosjek plaća nego što je hrvatski prosjek.
"Inicijativa je da se generalno ili sektorski poveća minimalna plaća, da se poduzetnike rastereti parafiskalnih nameta, da stvaramo bolje poduzetničko okruženje u korist građana, radnika i poduzetnika", rekao je Posavec naglasivši važnost sinergije gospodarstva i obrazovanja.
Dodao je da su razmišljanja o regionalizaciji istovjetna jer su županije opravdale svoj status efikasnijim djelovanjem na svemu što je s državne razine spušteno na regionalnu i lokalnu.
Varaždinski župan Predrag Štromar naveo je Varaždin kao primjer dobrog upravljanja državnom imovinom jer su sve bivše vojarne pretvorene u prostore s obrazovnim, kulturnim ili znanstvenim sadržajima. Kao problem je naveo male prihode općina i gradova po stanovniku.
"U Varaždinskoj županiji šest je gradova, a čak četiri su među deset onih koji imaju najmanje prihode po stanovniku. Sistemska je to greška u Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave. Dobili smo podršku da predložimo premijeru i ministrima kako to promijeniti jer položajna renta ne treba biti toliko visoka, a da nema solidarnosti i da građani na sjeveru Hrvatske namaju mogućnost društvenog i komunalnog razvoja i standarda u svojim općinama i gradovima samo zato jer su mali, jer su na rubnim područjima s drugim državama ili na ruralnom području. Zato građani odlaze", kazao je Štromar dodavši da bi bila dobra demografska mjera povećati prihode općinama i gradovima, posebno najmanjima.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović petodnevni boravak u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji završava poslijepodne prijemom za predstavnike Diplomatskog zbora u Hrvatskoj u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu. (Hina)
