Jedan od najprepoznatljivijih simbola Zagreba, zgrada poznata kao "Vjesnikov neboder" od sinoć je od 23 sata u plamenu, koji do jutros nije ugašen. Iako Vjesnik već godinama ne izlazi, naziv se zadržao toliko da se i tramvajska i autobusna stanica zovu "Vjesnik", a sam neboder stalan je orijentir za snalaženje po Zagrebu.
Zgrada je izgrađena 1972. godine prema projektu arhitekta Antuna Ulricha, a prema uzoru na Lever House, neboder u New Yorku. Nalazi se na adresi Slavonska avenija 4 (na križanju Slavonske avenije i Savske ceste) u Zagrebu. Visoka je 67 metara i ima 16 katova, s prizemljem i visokom prizemnom etažom.
U vrijeme izgradnje bio je to jedan od najmodernijih nebodera u Europi. Kad je izgrađen, Zagrepčani su ga prozvali "čokoladni toranj" zbog karakterističnih mat smeđih i reflektirajućih narančastih prozora.
Sama izgradnja razvukla se na devet godina i nije bila bez organizacijskih i financijskih problema, a čitav posao odradio je OUR Tempo, koji je za potrebe gradnje nabavio i prvu visoku dizalicu u Jugoslaviji. Zgrada je građena od armirano-betonskog skeleta, koji je omogućio gradnju veću od deset katova, a ujedno i open space organizaciju radnog prostora, što je bilo bitno za redakciju Vjesnika, kojoj je to omogućilo dotad neviđenu mogućnost rada bez ograničenja s pregradnim zidovima.
Zanimljivost je bila i prva tzv. zračna pošta, sustav cijevi pod pritiskom preko kojih se moglo između katova slati pošiljke.
Neboder je bio simbol modernističke arhitekture, optimizma i tehnološkog razvoja Zagreba, a omogućio je daljnji uzlet već moćnog Vjesnika, ali i mnogih drugih izdanja. Uz Vjesnik i Večernji list (koji je nastao iz Večernjeg Vjesnika) te VUS (kasnije Danas), Plavi Vjesnik i Studio, pokrenuti su i listovi poput Starta, Vikenda, Svijeta, Arene, Mile te edicija crtanih romana i stripova, piše Index.hr.
Osamdesete godine bile su zlatno doba novinarstva, takvo da čak ni u golemi prostor Vjesnika nisu uspjele stati sve redakcije. No, dolaskom 90-ih, ozloglašenim pretvorbama i privatizacijom, sve se promijenilo i počelo je lagano odumiranje i Vjesnika i njegova nebodera.
Od tamo su se 2000-ih u vlastite poslovne zgrade odselili i Večernji list i Europapress Holding (današnja Hanza medija). Zadnji broj Vjesnika izašao je u travnju 2012. godine, a velika Vjesnikova tiskara prestala je s radom 2022. godine.
Iste te godine, 2022., država je od Vjesnika d.d. u stečaju preuzela većinu čitavog kompleksa, koji osim nebodera uključuje i "položeni neboder", koji je bio press-centar izgrađen za potrebe Univerzijade 1987., kao i zgradu tiskare. Država je vlasnik 61 posto kompleksa, a ostalo je u privatnom vlasništvu. Vjesnik d.d. nakon te prodaje državi proglasio je likvidaciju.
Zgrada je zbog tog miješanog suvlasništva dugo pomalo propadala. Bilo je nekih pomaka da se krene u etažiranje i obnovu jer se likvidirani Vjesnik nije adekvatno brinuo za neboder. Ministarstvo graditeljstva adaptiralo je otprilike 2000 kvadrata sveukupnog kompleksa i ondje otvorilo ured za obnovu nakon potresa.
Također, preselili su onamo i sedam kilometara arhivske građe Ministarstva, ali ne i samo oni. Doznaje se da je i Sabor zbog obnove zgrade u Vjesnikov kompleks preselio većinu arhive i namještaja koji nisu mogli stati na privremenu lokaciju vojarne na Črnomercu.
Posljednji mediji koji je još postojao u Vjesnikovu neboderu, tom nekadašnjem simbolu medijske moći, bio je radio Laganini FM.
Što je uzrokovalo ovaj požar, koliki su gubici saborskog arhiva i arhiva ministarstva graditeljstva, kao i što će dalje biti s izgorjelim simbolom grada Zagreba koji je već bio zapušten, pokazat će, nadajmo se, vrijeme.
-
Na sjeveru HrvatskePucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu
-
Upitna kvalitetaNove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu
-
"Molimo se za sestru"FOTO Detalji šokantnog ubojstva - preminula žena bila je majka troje djece i trudna: "Prevelika tuga..."
