Pročitajte i ovo
"Vlada je najavila mjere za blokirane građane, mjere koje će njima u prvom trenutku olakšati položaj. Te mjere pozdravljam, svakako će pomoći nekim ljudima privremeno, ali trajno neće nakon godinu dana. Nakon što prođu te mjere, ponovit će se stanje", rekao je Aleksić nakon stanke koju je zatražio na početku saborskog zasjedanja.
Potrebno je, ističe, sustavno riješiti problem, pa je u to svrhu i pripremio "mini antiovršni paket" izmjena i dopuna Ovršnog zakona i Zakona o obveznim odnosima. Tim paketom, kaže, nastoje maksimalno smanjiti troškove ovrhe i zatezne kamate.
Vezano za Zakon o obveznim odnosima, Aleksić je rekao kako je sadašnji način naplate dugovanja, gdje se najprije naplaćuju kamate i troškovi, pa tek onda glavnica, jako loš za dužnike koji na takav način otplaćuju svoje dugove, a u "gabuli" su jer nemaju dovoljno novca da otplate dug do kraja, već konstanto plaćaju zatezne kamate i troškove te nikako ne dolaze do glavnice.
"I oni godinama plaćaju zatezne kamate i troškove ovrhe, a glavnicu niti ne dotaknu. Zbog toga predlažemo u Zakonu o obveznim odnosima da se taj redoslijed obrne i da se najprije naplaćuje glavnica, potom troškovi i kamate. Kada bi se na taj način to naplaćivalo, dužnici bi puno brže došli u solventnu situaciju", poručio je.
Zatezna kamata ne može biti više od 100 kuna
Zatezne kamate, kaže, nisu ograničene, a trebale bi biti ograničene na visinu glavnice, a naveo je i primjer po kojem se, ako je netko dužan 100 kuna glavnice, kada zatezna kamata dosegne 100 kuna više se ne bi naplaćivala. "Stop, ne može biti više od 100 kuna zatezna kamata", istaknuo je,
Aleksić predlaže da se izmjenama Ovršnog zakona onemogući ovršenje jedine nekretnine u slučaju kada se radi o kreditu s promjenjivom kamatnom stopom, a u tom kreditu promjenjiva kamatna stopa nije ugovorena na pravilan način.
Ukoliko je netko dužan iznad onoga koliko smije biti dužan, navodi, ta njegova jedina nekretnina ne smije se ovršiti sve do trenutka dok banka s dužnikom ne ugovori kamatnu stopu na pravilan način. "Ne možemo dopustiti nepoštenom poslovnom subjektu da ovrši", ustvrdio je.
Aleksić predlaže i da se izmjena o zapljeni cijelih primanja, koja je potpisana prije 17. lipnja 2008., stavi van snage. "Ona je već stavljena van snage odlukom Ustavnog suda iz 2009. godine, kada je Ustavni sud utvrdio da se ne može cijelo primanje nikome ovršiti, jer je to je suprotno Ustavu. Ustavni sud je već utvrdio da se ne smije ovršiti cijelo primanje", napomenuo je. (Hina)
