Sve nade u gospodarski oporavak, Hrvatska polaže u novac iz fondova Europske Unije. No, projekte koje Hrvatska planira financirati tim novcem, mora najprije napisati u takozvane operativne programe, koje za sljedećih sedam godina još uvijek nije napisala. Gdje je zapelo?
Bude li Hrvatska i dalje htjela graditi Pelješki most i financirati ga novcem iz EU fondova, taj će projekt morati biti upisan u Operativni program. No, njega za sljedećih 7 godina još nema.
Vezani članci
'Mi smo sada već u visokoj fazi pripreme tih operativnih programa i praktički ne zaostajemo niti za jedan dan za ostalim zemljama članicama. Prvoga siječnja iduće godine ćemo predati kompletne operativne programe', kazao je ministar regionalnoga razvoja i europskih fondova Branko Grčić.
A do tada će se čuvati u ladici, ali to neće, upozorava ministar Grčić, promijeniti planove. 'Mi smo već sada siguri da nas do 2018. čeka 3,5 milijardi eura investicija u kvalitetu vode i pročišćavanje otpadnih voda', kazao je Grčić.
>> Grčić: Za oporavak nužni fiskalna konsolidacija, reforme i investicije
No, problem nije vodoprivredni sustav, Pelješki most ili željeznica, već manji projekti. Želi li tko, primjerice, za sustav navodnjavanja dobiti novac iz Europe, teško će mu poći za rukom jer bez operativnog programa ne zna financira li to Europska unija.
Na taj su problem upozorili i iz razvojne agencije u Osijeku.' Ljudi se obrate i postavljaju pitanja što ćemo moći financirati iz EU fondova. Ukoliko pitaju mogu li dobiti navodnjavanje ili kanalizaciju, ja im ne mogu tvrditi da će to biti', kazao je Stjepan Ribić, direktor regionalno-razvojne agencije Slavonije i Baranje.
O tome što Europa 'nudi', u ministarstvu kažu, komunicirat će kampanjom. Sve što Hrvatska u sljedećih sedam godina planira raditi i graditi novcem iz EU fondova, mora biti napisano u operatvinom programu, bez njega nema novca, a bez novca nema radova. A od ideje do radova, dug je birokratski put.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Pravila objave komentara