U vrijeme koronakrize

Financijska pomoć: Što je sve na raspolaganju poduzetnicima?

Piše Nova Studio, 07. svibnja 2020. @ 11:55

Poduzetnici strahuju od posljedica usporene ekonomske aktivnosti. Sada kada broj oboljelih pada postavlja se pitanje kako se vratiti na staro, a pritom ostvariti barem financijske minimume. Postoji nekoliko dostupnih izvora financiranja i opcija uštede o kojima svaki poduzetnik u vrijeme koronakrize može razmisliti i na taj način pomoći svom poslovanju.

1. Vladine mjere

Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta iskoristile su 84 tisuće poslodavaca za gotovo 485.000 radnika u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Ti se podaci odnose na ožujak, a poduzetnici mjeru mogu koristiti i u travnju i svibnju. Ukupno su donesene 63 mjere. Važno je znati da je ta mjera donesena za najkritičnije razdoblje, no Vlada je obećala promatrati što se događa s prihodima u svibnju i ako se ne dogodi porast u gospodarstvu, spremna je i dalje podupirati gospodarsku aktivnost.

Pri kreiranju Vladinih mjera HGK je predložio kreiranje HBOR-ova kreditnog programa s minimalnim kamatnim stopama kojim bi se svim ugroženim poslovnim subjektima osiguralo reprogramiranje kredita s mogućnošću odgode plaćanja (počeka) i osnivanje državnog fonda iz kojeg bi se sufinancirale plaće radnika tvrtki koje trpe posljedice zbog koronavirusa kako bi se sačuvala likvidnost. Predložen je i fleksibilniji pristup u stupanju potraživanja u status loših kredita (NPL-ova), čime bi se osiguralo da kratkoročna kriza ne dovede trenutačno zadužena poduzeća do bankrota. Predlagala se i obročna otplata poreza na dobit iz financijske 2019. godine u šest mjeseci (obroka) te hitno skraćivanje procedure uvoza radne snage i poreznog rasterećenja sezonaca radi lakšeg zapošljavanja nakon što se situacija smiri. Te su mjere usvojene, a poduzetnici nisu ostali bez svih primanja.

2. Zajmovi HAMAG-BICRO-a za obrtna sredstva

Zbog pandemije bolesti COVID-19 HAMAG-BICRO omogućio je odgodu plaćanja postojećih zajmova i s tom su odlukom krenuli sredinom ožujka, a potom su aktivirali i drugu mjeru. Omogućili su prijave na ESIF zajam za obrtna sredstva uz značajno manje dokumentacije i pripremljen obrazac Poslovnog plana s pitanjima na dvije stranice. Sve s ciljem znatno kraćeg vremena pripreme zahtjeva, a omogućili su i jednostavniju i bržu obradu zahtjeva. Imaju i niže kamatne stope, duži poček i mogućnost podmirenja računa nastalih do tri mjeseca prije zaprimanja zahtjeva za zajam.

3. HBOR uveo moratorij na postojeće obveze

I HBOR je odlučio u pomoći u smanjivanju negativnih posljedica pandemije koronavirusa. Onim klijentima kojima je kredit odobren HBOR je omogućio moratorij u trajanju od 1. 4. 2020. do 30. 6. 2020., za neplaćene obveze dospjele od 1 .3. 2020. do 30. 6. 2020. Ako negativan utjecaj pandemije na gospodarstvo potraje dulje, postoji mogućnost produljenja razdoblja moratorija. Klijentima je omogućeno i reprogramiranje postojećih kreditnih obveza prema HBOR-u. Reprogramom se može odobriti produljenje rokova korištenja, počeka i otplate kredita za šest mjeseci. Svaki klijent može individualno dogovarati reprogramiranje obveza sukladno svom otplatnom potencijalu. Zahtjev za reprogramiranje klijenti trebaju podnijeti poslovnoj banci ili HBOR-u, ovisno o načinu odobrenja postojećeg kredita.

4. Novi krediti za likvidnosti

U suradnji s poslovnim bankama HBOR će poduzetnicima odobravati nove kredite za likvidnost. Naravno, bit će riječ o povoljnim kamatnim stopama, a sredstva će biti namijenjena financiranju osnovnih troškova poslovanja (tzv. hladni pogon).

5. EU fondovi

HGK apelira na Europsku komisiju da reprogramira dostupna sredstva iz fondova. Cilj je potpuno izmijeniti i ciljano koristiti sredstva EU fondova. Naglasak bi bio na reprogramiranju dostupnih sredstava EU fondova koje ne koristimo u dovoljnoj mjeri. Iako je očuvanje likvidnosti jedan od ciljeva kojim HGK želi pomoći svojim članicama, jasno je da se ni državni proračun ne bi trebao dovoditi u pitanje. Kako bi se izbjegao financijski udar na državni proračun, preusmjeravanje EU sredstava u sektore i tvrtke koji su najugroženiji krizom moglo bi jamčiti stabilnost gospodarstva.

6. Beskamatni krediti poduzetnicima u turističkim djelatnostima

Ministarstvo turizma i HBOR započeli su poslovnu suradnju u kojoj poduzetnici u turističkim djelatnostima mogu postati korisnici izravnih beskamatnih kredita HBOR-a. Riječ je o 26 milijuna kuna za subvencioniranje kamatne stope do dva postotna boda za kreditiranje likvidnosti poduzetnika u turističkim djelatnostima u okviru Mjere COVID-19. Najniži iznos kredita je 100 tisuća eura, a najviši je ograničen na 1,25 milijuna eura. Kamatna stopa, zahvaljujući sredstvima subvencije, može iznositi nula posto za razdoblje otplate do tri godine, a u četvrtoj i petoj godini otplate kamatna stopa može iznositi 1,5 posto. Ta se sredstva mogu koristiti za financiranje plaća režijskih i ostalih osnovnih troškova poslovanja, pripremu turističke sezone te podmirenje obveza prema dobavljačima i ostalih troškova, osim kreditnih obveza prema poslovnim bankama, drugim financijskim institucijama ili obveza za PDV.