Obavijesti Video Pretražite Navigacija
U vrijeme koronakrize

Financijska pomoć: Što je sve na raspolaganju poduzetnicima?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Poduzetnici strahuju od posljedica usporene ekonomske aktivnosti. Sada kada broj oboljelih pada postavlja se pitanje kako se vratiti na staro, a pritom ostvariti barem financijske minimume. Postoji nekoliko dostupnih izvora financiranja i opcija uštede o kojima svaki poduzetnik u vrijeme koronakrize može razmisliti i na taj način pomoći svom poslovanju.

 

1. Vladine mjere

Pročitajte i ovo Neradni vikend, ilustracija U kupovinu Umjesto neradne nedjelje - neradni vikend! Poduzetnici prijete poskupljenjima Vlada reže parafiksalne namete - 4 Akcijski plan Stižu dobre vijesti: Dnevnik Nove TV doznaje što se više neće financirati iz džepova poduzetnika

Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta iskoristile su 84 tisuće poslodavaca za gotovo 485.000 radnika u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Ti se podaci odnose na ožujak, a poduzetnici mjeru mogu koristiti i u travnju i svibnju. Ukupno su donesene 63 mjere. Važno je znati da je ta mjera donesena za najkritičnije razdoblje, no Vlada je obećala promatrati što se događa s prihodima u svibnju i ako se ne dogodi porast u gospodarstvu, spremna je i dalje podupirati gospodarsku aktivnost.

Pri kreiranju Vladinih mjera HGK je predložio kreiranje HBOR-ova kreditnog programa s minimalnim kamatnim stopama kojim bi se svim ugroženim poslovnim subjektima osiguralo reprogramiranje kredita s mogućnošću odgode plaćanja (počeka) i osnivanje državnog fonda iz kojeg bi se sufinancirale plaće radnika tvrtki koje trpe posljedice zbog koronavirusa kako bi se sačuvala likvidnost. Predložen je i fleksibilniji pristup u stupanju potraživanja u status loših kredita (NPL-ova), čime bi se osiguralo da kratkoročna kriza ne dovede trenutačno zadužena poduzeća do bankrota. Predlagala se i obročna otplata poreza na dobit iz financijske 2019. godine u šest mjeseci (obroka) te hitno skraćivanje procedure uvoza radne snage i poreznog rasterećenja sezonaca radi lakšeg zapošljavanja nakon što se situacija smiri. Te su mjere usvojene, a poduzetnici nisu ostali bez svih primanja.

2. Zajmovi HAMAG-BICRO-a za obrtna sredstva

Zbog pandemije bolesti COVID-19 HAMAG-BICRO omogućio je odgodu plaćanja postojećih zajmova i s tom su odlukom krenuli sredinom ožujka, a potom su aktivirali i drugu mjeru. Omogućili su prijave na ESIF zajam za obrtna sredstva uz značajno manje dokumentacije i pripremljen obrazac Poslovnog plana s pitanjima na dvije stranice. Sve s ciljem znatno kraćeg vremena pripreme zahtjeva, a omogućili su i jednostavniju i bržu obradu zahtjeva. Imaju i niže kamatne stope, duži poček i mogućnost podmirenja računa nastalih do tri mjeseca prije zaprimanja zahtjeva za zajam.

3. HBOR uveo moratorij na postojeće obveze

I HBOR je odlučio u pomoći u smanjivanju negativnih posljedica pandemije koronavirusa. Onim klijentima kojima je kredit odobren HBOR je omogućio moratorij u trajanju od 1. 4. 2020. do 30. 6. 2020., za neplaćene obveze dospjele od 1 .3. 2020. do 30. 6. 2020. Ako negativan utjecaj pandemije na gospodarstvo potraje dulje, postoji mogućnost produljenja razdoblja moratorija. Klijentima je omogućeno i reprogramiranje postojećih kreditnih obveza prema HBOR-u. Reprogramom se može odobriti produljenje rokova korištenja, počeka i otplate kredita za šest mjeseci. Svaki klijent može individualno dogovarati reprogramiranje obveza sukladno svom otplatnom potencijalu. Zahtjev za reprogramiranje klijenti trebaju podnijeti poslovnoj banci ili HBOR-u, ovisno o načinu odobrenja postojećeg kredita.

4. Novi krediti za likvidnosti

U suradnji s poslovnim bankama HBOR će poduzetnicima odobravati nove kredite za likvidnost. Naravno, bit će riječ o povoljnim kamatnim stopama, a sredstva će biti namijenjena financiranju osnovnih troškova poslovanja (tzv. hladni pogon).

5. EU fondovi

HGK apelira na Europsku komisiju da reprogramira dostupna sredstva iz fondova. Cilj je potpuno izmijeniti i ciljano koristiti sredstva EU fondova. Naglasak bi bio na reprogramiranju dostupnih sredstava EU fondova koje ne koristimo u dovoljnoj mjeri. Iako je očuvanje likvidnosti jedan od ciljeva kojim HGK želi pomoći svojim članicama, jasno je da se ni državni proračun ne bi trebao dovoditi u pitanje. Kako bi se izbjegao financijski udar na državni proračun, preusmjeravanje EU sredstava u sektore i tvrtke koji su najugroženiji krizom moglo bi jamčiti stabilnost gospodarstva.

6. Beskamatni krediti poduzetnicima u turističkim djelatnostima

Ministarstvo turizma i HBOR započeli su poslovnu suradnju u kojoj poduzetnici u turističkim djelatnostima mogu postati korisnici izravnih beskamatnih kredita HBOR-a. Riječ je o 26 milijuna kuna za subvencioniranje kamatne stope do dva postotna boda za kreditiranje likvidnosti poduzetnika u turističkim djelatnostima u okviru Mjere COVID-19. Najniži iznos kredita je 100 tisuća eura, a najviši je ograničen na 1,25 milijuna eura. Kamatna stopa, zahvaljujući sredstvima subvencije, može iznositi nula posto za razdoblje otplate do tri godine, a u četvrtoj i petoj godini otplate kamatna stopa može iznositi 1,5 posto. Ta se sredstva mogu koristiti za financiranje plaća režijskih i ostalih osnovnih troškova poslovanja, pripremu turističke sezone te podmirenje obveza prema dobavljačima i ostalih troškova, osim kreditnih obveza prema poslovnim bankama, drugim financijskim institucijama ili obveza za PDV.

  

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene