Fidel Castro na vlast je došao 1959. revolucijom u kojoj je svrgnut diktator Batista. Budimir Lončar, tada diplomat Titove Jugoslavije, prvi put ga je susreo nedugo nakon pobjede.
"On je bio vrlo markantna ličnost, uvijek naglašeno prijateljski, želio je da njegova ličnost zrači prijateljstvom i povjerenjem, naravno ne na uštrb njegovih stavova", kaže Lončar.
Više puta ga je sreo i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je u UN-u sjedio upravo pokraj Castra. "Kao što znate imao je duge govore i bio je vrlo glasan za domaću javnost i UN. Međutim, kada je privatno razgovarao tako je tiho govorio da ste morali tražiti da vam par puta ponovi", prisjeća se Mesić.
Fidel Castro je rođen 1926. u obitelji bogatog poljoprivrednika. "On je izrastao i oformio se u katoličkoj sredini, gdje je stekao svoje intelektualne, moralne i etičke poglede. Glavna preokupacija bilo mu je siromaštvo i položaj nižih slojeva", kaže Lončar, dodajući da Castro revoluciju nije započeo kao komunist, već je to postao kroz otpor Americi.
"Bio je revolucionar latinoameričkog mentaliteta. Oni su ljudi koji vole da u politici bude predstave, slikovitosti, neposredne komunikacije, tu ima dosta teatralnosti. Ali to ne znači da se ta forma iscrpljuje samo u izazivanju pažnje. Ona ima svoje poruke i opredjeljenja. Postao je komunist sticajem okolnosti jer ga je borba protiv Amerike automatski gurala u traženje savezništva na svjetskoj sceni", kaže Lončar.
To je bilo vrijeme hladnog rata, a prirodni saveznik bio mu je Sovjetski savez. Približavanje Moskvi gotovo je dovelo do oružanog sukoba u vrijeme takozvane Kubanske krize.
Državnik koji je obilježio svoje vrijeme
"Bio je jedan od državnika koji će obilježiti svoje vrijeme, odnosno drugi dio dvadesetog stoljeća i treba ga gledati u kontekstu svog vremena. Imao je, naravno, i neke neodgovorne poteze, kao prihvaćanje da se nuklearno oružje stacionira na njegovom teritoriju. To je bilo vrlo rizično i pogrešno. Ali je bio i pragmatičar i doprinio je da se ta kriza rasplete mirno iako je u jednom trenutku ugrožavala svjetski mir i čak opstanak ove naše civilizacije", kaže Lončar.
Da je obilježio drugu polovinu prošlog stoljeća dijelom se slaže i povjesničar Tvrtko Jakovina. "Imali ste jednu gotovo mikroskopsku zemlju koja je 50 godina bila važan igrač u međunarodnim odnosima, ne uvijek na pozitivnoj strani, naravno", kaže Jakovina.
"Mnoge zemlje koje su se borile za samostalnost dobivale su izdašnu pomoć Kube. Pomoć bila i materijalna i vojna, ali bila u jednom smislu jako korisna, a to je školovanje studenata", kaže Mesić.
Rivalstvo sa SAD-om
Ipak njegovu vladavinu najviše je obilježilo rivalstvo sa SAD-om
"Fidel Castro je pretvorio Kubu u zemlju oko koje je najveća svjetska sila vodila politiku sankcija više od 50 godina. Obama nije bio rođen kada su uvedene sankcije Kubi", kaže Jakovina.
Zbog bolesti, vlast je 2006-te prepustio bratu Raulu, ali na politički život Kube nastavio je utjecati iz sjene. Bio je meta niza atentata. Prema nekim podacima, čak više od 600 puta. Privatni život skrivao je od javnosti. Imao je dvije supruge i mnoge ljubavnice s kojima je dobio devetero djece, ali dugo je priznavao samo jednog sina.
-
Nakon napadaNe može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
-
NestašicaNavala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro"
-
FEMICID u rijeciJezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"
