Evo za što se sve tuži Hrvatsku pred Sudom za ljudska prava

Zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik navela je danas da je broj tužbi protiv Hrvatske pred tim sudom iz godine u godinu sve veći.

Tužbe se najviše odnose na povredu prava na pošteno suđenje, potom na predmete koji se tiču neučinkovitih istraga, posebice oko procesuiranja zločina počinjenih za Domovinskog rata, a u 'gomilama dolaze predmeti vezani za suđenje u razumnom roku, rekla je Stažnik na saborskom Odboru za pravosuđe koji se tematski bavio izvješćem zastupnice za prošlu godinu.

Hrvatska je lani za izgubljene presude morala platiti 325.950 eura, odnosno 70 posto više nego godinu prije.

Stažnik je navela da je njen ured lani zaprimio 60 novih predmeta, a do 15. listopada ove godine gotovo dvostruko više - njih 118. Do kraja godine očekuje ih se još 20-ak, rekla je zastupnica, držeći da bi bilo dobro da tijela koja uzrokuju povredu vide koliko košta povreda ljudskih prava.

Pročitajte i ovo Pokrenuti novi letovi Poznati tabloid nahvalio našeg velikog konkurenta: "Znatno su jeftiniji od Hrvatske, a nakon multimilijunskog ulaganja postali su mali Monako" Za Uskrs se očekuje više od 100 tisuća dolazaka Očekuje se dobra predsezona: Broj rezervacija premašuje rekordnu 2019.

>>Tužba protiv Hrvatske: Dopustili su da silovatelji pobjegnu

Europski sud za ljudska prava je u 2012. odlučivao o 60 tužbi protiv Hrvatske, a donio 23 presude - u 18 je odlučeno da je Hrvatska povrijedila prava podnositelja zahtjeva, a u pet slučajeva da nije.

U 20 slučajeva došlo je do prijateljskog rješenja spora, u 15 je sud odlučio da je riječ o nedopuštenosti zahtjeva.

Sud je donio prvu presudu vezano za slučaj devizne štednje u Ljubljanskoj banci, u kojoj je rečeno da je Slovenija povrijedila pravo na mirno uživanje vlasništva i pravo na učinkovito pravno sredstvo, a u istoj je odluci izričito navedeno da ta ljudska prava Hrvatska nije povrijedila.

Zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava rekla je i kako nema zamjenika, da za to treba donijeti zakon i da se na tome radi s Ministarstvom uprave pa je jedina koja može koristiti samo deset dana godišnjeg odmora. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook