Evo koja su zanimanja tražena!

Nova zanimanja koja bi trebala pivući učenike su tehničar za jahte i marine, modelar obuće i kožne galanterije te šumar. U Ministarstvu tvrde da su ovi novi kurikulumi rezultat istraživanja potreba gospodarstva i stvaranja novih radnih mjesta, a dosadašnje stanje tome nije išlo u prilog. Neki su strukovni programi stari više od 20 godina, a ni situacija u hrvatskom obrtništvu dosad nije privlačila učenike.

Pročitajte i ovo Novi izazovi Bliži se kraj škole: Gotovo 42 tisuće učenika bira gdje će nastaviti svoje obrazovanje Svjetla budućnost Priča o tri generacije obrtnika: ''Biti mlada obrtnica je zanimljivo i uzbudljivo''

U Davorovoj urarskoj radionici vrijeme kao da je stalo. Posao ne ide kao prije. 'Zanimanja kao što su urar, postolar, kovač i tako dalje, više ne mogu prosperirati zato što posla više nema jer je hiperprodukcija u proizvodnji', kazao je urar Davor Hofman.

A upravo o tome ovisi zarada i opstanak na tržištu. 'Ako dobro radite, onda se isplati. Ako je posao slab, onda ne', kazao je korojač Mate Žagar.

Budući pekari zanat će tek ispeći. Iako ih je malo, svoju priliku ipak vide. 'Vidim sebe u tome i jednog dana želim otvoriti svoju pekaru', kazao je učenik Antonio Biletić. Dobre su mogućnosti i u cvjećarstvu. 'Htjela sam nešto konkretno, a i cvijeće opušta', kazala je učenica Nikolina Marjanović.

>> Kreću E-upisi u srednje škole!

A najviše opušta sigurno radno mjesto, što jamče deficitarna zanimanja. Traže se alatničar, strojobravar, armirač, tesar, limar, krovopokrivač i staklar. Unatoč mogućnostima za posao, oni koji odlučuju razmišljaju drugačije. 'Iz gimnazije imam više mjesta za posao i mogu otići na fakultet te kasnije diplomirati', kazao je učenik Jure Dunatov.

Zato Ministarstvo razmišlja kako što više učenika privući u strukovna zanimanja. Od jeseni kreće 25 novih kurikuluma. 'Uvodi se sustav stjecanja kreditnih bodova, takozvani ECVET bodovi. To su europski kreditni bodovi u strukovnom obrazovanju', kazao je Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta.

Novi programi, tvrdi ministar, omogućit će bolje uključivanje na tržište rada. Ali i popraviti zanimanje za strukovne škole. 'Vjerujem da je to bila nekakva promidžba, da ne trebaju nam takva zanimanja, da će to netko drugi raditi', kazala je Jelena Gulan, ravnateljica Srednje škoe Stanka Ožanića Zadar.

A ovakav stav potrebno je mijenjati. Pogotovo za siguran i spretan dolazak do radnog mjesta. Dobrih izgleda za posao ima, posebno u deficitarnim zanimanjima. No, značajniju bi ulogu trebali odigrati roditelji, bolja prezentacija škola, ali i stipendije koje bi mogle privući veći broj učenika prema strukama koje jamče radno mjesto.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook