Prema zadnjim podacima u Hrvatskoj izvan vlastitih obitelji živi 21.897 starijih osoba. Od toga 16.632 ili čak tri četvrtine, živi u ukupno 145 domova za starije i nemoćne.
Pročitajte i ovo
Ostalih 5265 živi u obiteljskim domovima ili udomiteljskim obiteljima ili kod osoba koje pružaju smještaj bez zasnivanja doma.
No, kakva su ljudska prava starijih osoba smještenih u domove? Obišla ih je pučka pravobraniteljica i uočila dva glavna problema, nedovoljan broj zaposlenih i nedovoljna educiranost o ljudskim pravima.
Primjerice jedna se medicinska sestra brine o 75 pacijenata. A krši se pravo na privatnost, odnosno njega se vrši bez zatvaranja vrata ili navlačenja paravana.
Za ventilator dodatnih 120 kuna
Problema ima još i to nevjerojatnih. Osim što su ponekad stariji u domove smješteni bez izričitog pristanka, naplaćuju im se i dodatni troškovi. Recimo, korištenje ventilatora u sobi naplati se dodatnih 120 kuna. Dodatne usluge nisu jedinstveno uređene pa domovi sami odlučuju što će i koliko naplaćivati.
Osim toga, od korisnika se traži uplata cijele mirovine pa se razlika uplaćuje nazad. Djelatnici se prema starijima često odnose kao prema maloj djeci i tako krše njihov osjećaj dostojanstva.
Primjera je još. Svi su oni zajedno s preporukama sadržani u priručniku pučke pravobraniteljice.
"Preporuke se najviše odnose na nedostatnu zdravstvenu zaštitu u domovima. Iako opću zdravstvenu skrb u načelu pružaju svi domovi, ginekološku i stomatološku nemaju, bilo da se radi o privatnom ili javnom domu. Naime, zubi se u domovima za umirovljenike ne popravljaju, nego vade", kaže Lora Vidović, pučka pravobraniteljica.
Ministrica Murganić: Prilog je poprilično realan, ali i tendenciozan
U Hrvatskoj nad 4700 pružatelja socijalnih usluga za djecu, osobe starije dobi, djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom, nadzor vrši tek pet viših inspektora. Tražili smo objašnjenje Nade Murganić, ministrice demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, koja je odgledala prilog i ustvrdila da je on napravljen "poprilično realno, ali i tendenciozno".
Murganić kaže da se manjak kadrova stalno ističe te dodaje da bi veći broj kadrova značio i veću cijenu smještaja. "To je sigurno jedan od razloga zašto se te ustanove ne odlučuju na veće zapošljavanje. Jasno da to nije opravdanje i tendencija je da se to popravi", kaže Murganić, koja kaže da je stvarna cijena domova koje sufinancira država između 5000 i 5500 kuna, dok se korisniku naplaćuje najviše 3000 kuna, a razliku sufinancira država.
Što se kršenja ljudskih prava tiče, ministrica kaže da je to moguće jedino u dijelu nepoštivanja privatnosti te tvrdi da je privatnost teško poštivati u višekrevetnim sobama. "Idealno bi bilo da imamo jednokrevetne sobe, ali takvih domova je izuzetno malo, a njihove su cijene enormne", kaže Murganić.
Privatni domovi u neravnopravnom položaju
Dodala je da su privatni domovi u neravnopravnom položaju jer se njima ne sufinancira smještaj, pa cijena u njima zna prelaziti šest tisuća kuna.
"Pravobraniteljica je razgovarala s nama i s njom imamo dogovor da radimo s našim zaposlenicima edukaciju oko, eto, načina rada, poštivanja ljudskih prava, ukoliko to ovisi o tome da li je stvar u osoblju ili je stvar u ovim stambenim, odnosno objektivnim okolnostima", kaže Murganić, dodajući da "starijih osoba imaju jako puno".
Dodala je i da planiraju u sljedećim zakonskim izmjenama inspekcijske nadzore i bilo kakve kontrole spustiti na lokalnu razinu.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
