U jeku velikog globalnog problema, klimatskih promjena, dolazi jedna dobra vijest. Na području Europske unije od 1990. do 2017. smanjene su emisije zagađivačkih plinova, nekih čak i za 90 %.

Galerija


Iako nam se tijekom jutra, dok putujemo na posao ili obavljamo neke druge obveze, zbog smoga koji osjetimo u zraku ne čini tako, prema Eurostatovu izvještaju na dobrom smo putu smanjivanja emisija zagađivačkih plinova.

Između 1990. i 2017. Europska unija zabilježila je redukciju emisije pet glavnih zagađivača zraka. Najveći pad zabilježen je kod sumpornog oksida (SOx) - za čak 90 posto. Sumporni oksidi inače su veliki onečišćivači zraka i uzrokuju oštećenja dišnog sustava, kao i vegetacije.

Što se tiče Hrvatske, primjerice emisija sumpornih oksida 1990. godine iznosila je 170,371 tona na cijelom teritoriju, a 2017. značajno manje, odnosno 12,557 tona.

U tom su 27-godišnjem razdoblju na području EU-a također smanjeni nemetanski hlapljivi organski spojevi (NMVOC) i dušikovi oksidi – za 60 posto. Dušikovi oksidi zagađuju zrak u gradovima, gdje nastaju u automobilskim motorima, otrovni su i nadražuju nam dišne organe. Također su glavna komponenta zagađenja atmosfere, uključeni u stvaranje kiselih kiša, fotokemijskog smoga te stvaranje i razgradnju ozonskoga sloja u stratosferi.

Zagađenje zraka (Foto: Getty Images) Alarmantni izvještaj: Godišnje u Europi zbog ovoga umre 400.000 ljudi, pitali smo stručnjakinju prijeti li opasnost i Hrvatskoj

Smanjena je i emisija sitnih čestica (PM2.5) gotovo za polovinu. One nastaju uslijed svih vrsta sagorijevanja, poput onih u motornim vozilima, elektranama, loženja na drvo, ugljen, pelete ili neko drugo čvrsto gorivo. Nastaju i kod šumskih požara, spaljivanjem poljoprivrednih površina te nekim industrijskim procesima. Mogu prodrijeti duboko u pluća, pa i ući u krvotok te izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje.

''Nedavno istraživanje koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokazuje da onečišćenje sitnim česticama (PM2.5, odnosno količina lebdećih čestica ne premašuje promjer od 2,5 mikrona) može biti veća opasnost za zdravlje nego što se to u prošlosti smatralo. Prema 'Izvješću o zdravstvenim aspektima onečišćenja zraka' Svjetske zdravstvene organizacije, dugotrajna izloženost tim česticama može uzrokovati aterosklerozu, neželjene ishode trudnoće i bolesti dišnih putova kod djece. Istraživanje upućuje i na moguću vezu između neurološkog razvoja, kognitivne funkcije i dijabetesa te naglašava uzročno-posljedičnu vezu između PM i kardiovaskularnih, odnosno smrti uzrokovanih bolestima dišnih putova'', navodi se na stranici Europske agencije za okoliš.

Najmanje smanjivanje emisije štetnih plinova, prema Eurostatu, primijećeno je kod amonijaka (NH3) – za četvrtinu.

Smanjivanje zagađivača rezultat međunarodne politike

Što je zaslužno za ovaj pozitivan pomak, upitali smo Sonju Vidič, voditeljicu Službe za istraživanje kvalitete zraka, modeliranje i primjenu u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Ona ističe da se radi o izravnoj posljedici međunarodne politike zaštite okoliša.

''Smanjivanje emisija polutanata (SO2, NOx, NMVOC, NH3) rezultat je međunarodne politike zaštite atmosfere od prekomjernog onečišćenja, prvenstveno primjenom mehanizama razrađenih u osam Protokola UN ECE Konvencije o daljinskom, prekograničnom prijenosu onečišćenja (LRTAP konvencija)'', kaže Vidič.

LRTAP konvencija vodi aktivnu politiku smanjivanja emisija onečišćujućih tvari na području Europe u protokolima koji su glavni motivatori smanjivanja negativnih učinaka prekomjernog onečišćenja atmosfere. Poznate posljedice tog onečišćenja su kisele kiše, propadanje šuma u Srednjoj Europi, odumiranje života u skandinavskim jezerima, onečišćenje tla taloženjem štetnih spojeva, prekomjerne koncentracije troposferskog ozona, prekomjerno onečišćenje lebdećim česticama, što uzrokuje skraćivanje životnog vijeka.

''Sve podatke i metodologije za prikupljanje podataka o emisijama, stanju u pojedinim medijima okoliša, rezultatima proračuna prijenosa onečišćujućih tvari i rezultatima primjene protokola za smanjivanja emisija, zemlje potpisnice Konvencije i njezinih protokola (oko 50 zemalja) dostavljaju u Konvenciju i njezina radna tijela (EMEP program i program za praćenje učinaka atmosferskog onečišćenja na medije okoliša: tlo, šume, vegetacija, vode, spomeničku i kulturnu baštinu, zdravlje ljudi) kako bi se na godišnjoj razini pratilo stanje i donosile podloge za planiranje i donošenje daljnjih koraka i mjera koje će doprinositi poboljšanju stanja okoliša'', objašnjava Vidič.

Meterologinja Damjana Ćurkov (Foto: Dnevnik.hr) Meteorologinja Dnevnika Nove TV objasnila što je prizemni ozon i zašto tek sada čujemo za njega

Dodaje kako se politika EU-a u ovome području u cijelosti oslanja na rezultate i znanstvene podloge koje osigurava Konvencija i podaci koji su objavljeni u Eurostatu ustvari su podaci koje EEA preuzima od Konvencije.

Europska unija u svoju je direktivu (NEC) ugradila obveze smanjivanja emisije onečišćujućih tvari, što je dodatno ojačalo učinkovitost provođenja politike smanjivanja emisija na području Europe, napominje Vidič.

''Zemlje članice EU-a, slijedom odredaba EU NEC direktive dužne su u svoje zakonske propise ugraditi odredbe smanjivanja emisija u skladu s LRTAP i NEC odredbama (koje su identične s obzirom na propisane kvote za smanjenje). Zemlje EU-a dodatno obvezuju mehanizmi direktive koji propisuju da svaka zemlja mora redovito izvještavati o postignutim rezultatima provođenja politike smanjenja emisija, primijenjenim mjerama itd. Dakle, EU odredbe još jače obvezuju zemlje članice na učinkovitost u provođenju mjera za smanjivanje emisija'', kazala je Vidič.

Dodaje da je značajno smanjivanje emisija postignuto u razdoblju od 1980. godine do danas, pri čemu su se učinci provođenja dogovorenih politika počeli jače osjećati od 90-ih godina.

U Europi: ''80 % površine osjetljivih ekosustava više nije ugroženo''

''Primjena LRTAP konvencije i politike EU-a kao dodatnog 'impulsa' omogućili su da se danas može reći da je na području Europe problem zakiseljavanja okoliša značajno smanjen (80 % površine osjetljivih ekosustava više nije ugroženo), odnosno sveden na prostorno ograničena područja u Europi - područja koja su zbog prirodnog geološkog sastava tla i osjetljivosti trajno izložena opasnosti koje prijete taloženjem kiselih spojeva koji se i dalje prenose atmosferom zbog emisija na drugim kontinentima (Azija, Indija, Afrika). Problem eutrofikacije okoliša (taloženje dušikovih spojeva) trenutačno je još uvijek prisutan zbog još uvijek visokih emisija NOx i NH3 spojeva i predstavlja, kao i problem povišenih koncentracija ozona, izazov za EU i međunarodnu politiku primjene mjera za smanjivanje tih emisija. Dosadašnje stope smanjenja su značajne, ali još uvijek nisu dovoljne da se zaštiti okoliš i spriječi eutrofikacija te se na tim mjerama intenzivno radi'', zaključuje Vidič.

Od posljedica zagađenog zraka na području Europe i dalje godišnje umire oko 400.000 ljudi. S obzirom na velik postotak glasova koje su na europskim izborima ove godine dobile zelene stranke i time znatno povećale broj mjesta u Europskom parlamentu te prioritete koje je postavila nova Europska komisija među kojima je visoko na ljestvici zaštita okoliša, mogli bismo očekivati učinkovitije mjere kako bismo imali što kvalitetniji zrak koji udišemo.