Komisija je u srijedu objavila rezultate dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica za koje je ustanovljeno da im prijeti opasnost od neravnoteža. Od tih 13 zemalja, šest ih bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, šest ih ima makroekonomske neravnoteže (bez pridjeva prekomjerne), a za Finsku je ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža.
Pročitajte i ovo
Hrvatska je u skupini šest članica EU-a, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže.
Šest zemalja koje imaju makroekonomske neravnoteže su Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska.
Tih 12 zemalja bit će pod posebnim monitoringom Europske komisije, a nadzor će biti prilagođen stupnju i prirodi neravnoteža.
"Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta", navodi Komisija.
Trenutačni višak na tekućem računu bilance plaćanja počeo je rezultirati smanjenjem vanjskog duga, koji međutim i dalje ostaje visok, konstatira EK.
Ubrzanje gospodarskog opravka pridonosi daljnjem smanjenju privatnog duga u odnosu na BDP, a ove godine je i javni dug na silaznoj putanji u odnosu na BDP, navodi Komisija. Što se tiče financijskog sektora, unatoč nedavnim gubitcima, on ostaje relativno dobro kapitaliziran, a dobit mu se oporavlja. Udio loših zajmova počeo se smanjivati, ističe Komisija, no dodaje i da je njihov udio i dalje visok.
I dalje brojni nedostaci
Proteklih godina usvojen je niz mjera usmjerenih rješavanju insolventnosti, i povećanju fleksibilnosti tržišta rada te su znatno poboljšane javne financije, ali napredak u strukturnim reformama stagnira od sredine 2015. godine, kaže Komisija u svojoj analizi.
Komisija ističe da i dalje ima nedostataka u upravljanju javnim financijama, modernizaciji javne uprave, poboljšanju poslovnog okruženja i rješavanju niske razine aktivnosti.
Izvješće EK koja Hrvatskoj zamjera neprovođenje strukturnih reformi, komentirao je i ministar financija Zdravko Marić koji je kazao da je prioritet Vlade bila porezna reforma. EK traži od Hrvatske da provede reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.
Objavljena izvješća dio su zimskog paketa pregleda financijskog i gospodarskog stanja u članicama EU-a. Zimski paket dio je pregleda provedbe Europskog semestra, jednog od instrumenata koordinacije ekonomskih politika zemalja članica.
Europski semestar obuhvaća razdoblje od kraja studenog do prve polovine srpnja, u kojem države članice na europskoj razini usklađuju svoje proračunske, makroekonomske i strukturne politike kako bi ih Europska komisija mogla pravodobno upozoriti na moguću krizu.
Paket uključuje izvješća o stanju u svim državama članicama, osim u Grčkoj koja je pod posebnim nadzorom jer je u programu financijske pomoći, zatim izvješća o makroekonomskim neravnotežama u 13 zemalja članica te izvješće o prenošenju fiskalnog pakta u nacionalna zakonodavstva.
Marić: Vlada prihvaća zamjerke EK; politička stabilnost i rast poticaji za reforme
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da Vlada prihvaća zamjerke Europske komisije o stagnaciji reformi od sredine 2015., istaknuvši da je to bila posljedica prijevremenih izbora, a da sada imamo političku stabilnost i gospodarski rast koji mora biti poticaj za njihovu provedbu, ponajprije u području zdravstvenog i mirovinskog sustava te javne uprave.
"Prihvaćamo te zamjerke i razumljivo je da se to apostrofira, ali bili su objektivni razlozi zbog kojih su određene reforme bile odgođene. Ali, to nam ne treba nikako više biti prepreka, jer imamo političku stabilnost. Hrvatska trenutno ima gospodarski rast od preko 3 posto i to je gospodarski rast koji nam treba biti razlog za daljnje provođenje, čak i ubrzavanje tih mjera, a ne slučajno nekakva izlika da se nešto odgađa", komentirao je Marić izvješće Europske komisije o makroekonomskim neravnotežama.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon konferencije za novinare Europske investicijske banke (EIB), Marić je kazao kako to izvješće naglasak stavlja na javne financije te je stoga logično da su zamjerke u onim područjima koja su najveći proračunski potrošači, dakle zdravstvo, mirovinski sustav i područje javne uprave.
No, ističe ministar financija, u izvješću EK je Hrvatska prepoznata kao zemlja s određenim makroekonomskim neravnotežama u kojoj je "ambiciozni program strukturnih reformi prošle godine bio započet, ali je imao odgodu zbog objektivne okolnosti prijevremenih izbora". Marić smatra kako "smo vrlo jasno već krajem prošle godine pokazali da mislimo ozbiljno, proveli smo poreznu reformu, a trenutno radimo i na programu reformi za ovu godinu".
Na tome temelji i očekivanje da bi Hrvatska na proljeće mogla izaći i iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te da bi moglo doći do poboljšanja kreditnog rejtinga.
"Konačni sud oko Procedure prekomjernog deficita ćemo znati na proljeće. U travnju imamo obvezu slanja naših podataka prema Eurostatu i Europskoj komisiji i očekujem tijekom svibnja odluku. Mislim da imamo snažne argumente, obzirom da smo isporučili zaista dobre rezultate na polju javnih financija, jer ne samo da smo ispunili preporuke EK, čiji je ciljani deficit bio 2,6 posto BDP-a u 2016., a mi smo po svemu sudeći čak i unutar 2 posto, te smo po prvi put uspjeli smanjiti i javni dug", ocijenio je Marić.
Dodao je i kako je siguran da će izlazak iz Procedure prekomjernog deficita onda prepoznati i domaće i strane financijske institucije, ali i kreditne rejting agencije.
"Rezultati koje smo polučili su već dijelom prepoznati, jer po prvi put nakon 10 godina, nakon 2007. godine smo imali neke pozitivne pomake u rejtingu, odnosno stabilizirani su nam izgledi. Ako nastavimo s ovim rezultatima, a duboko vjerujem da hoćemo, možemo očekivati i poboljšanje rejtinga. To bi onda trebalo značiti i snižavanje premije rizika za našu zemlju kod zaduživanja, odnosno pad cijene kapitala, kako za državni proračun, ali isto tako i posredno i neposredno za poduzetnike i građane", zaključio je. (Hina)
