Kupujemo li krivotvorenu robu: Mjesto koje su Hrvati zauzeli na europskoj ljestvici iznenađuje

Ispitanici iz Hrvatske i Finske najmanje su kupovali krivotvorene proizvode u posljednjih 12 mjeseci, dok je Hrvatska iznad prosjeka EU-a po pitanju plaćanja legalnih usluga za pristup, preuzimanje i "streamanje" sadržaja s interneta, pokazala je godišnja studija EUIPO-a objavljena u ponedjeljak.

Studija Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) o percepciji intelektualnog vlasništva u Europi utvrdila je da su Europljani sve više svjesni rizika i posljedica kupnje krivotvorina i pristupa sadržajima iz nezakonitih izvora.

Od 30. siječnja do 15. veljače ove godine u svim državama članicama EU-a provedena su ukupno 25.824 internetska razgovora s građanima u dobi od 15 i više godina, a između ostalog, utvrđeno je da 80 posto Europljana smatra da iza krivotvorenih proizvoda stoje zločinačke organizacije i da kupnja krivotvorina uništava poduzeća i radna mjesta. Osim toga, 83 posto ispitanika smatra da se time podržava neetično ponašanje, a dvije trećine smatraju to prijetnjom zdravlju, sigurnosti i okolišu.

Pročitajte i ovo Poziv Domagoja Mikića Društvene mreže preplavljene prevarantima, građani ostaju bez novca, a loše se provela i reporterka Dnevnika Nove TV: Stručnjakinja otkriva kako se možemo zaštititi

U pogledu piratstva, 82 posto Europljana slaže se da pribavljanje digitalnog sadržaja putem nezakonitih izvora podrazumijeva rizik od štetnih praksi (prijevara ili neprimjerenog sadržaja za maloljetnike).

Unatoč tim pozitivnim rezultatima, studija je pokazala i da gotovo svaki treći Europljanin (31 posto) još uvijek smatra da je prihvatljivo kupiti lažnu robu ako je cijena originalnog proizvoda previsoka, a kad je riječ o mlađim potrošačima, u dobi od 15 do 24 godine, tako misli njih 50 posto.

U zadnjih godinu dana 16 posto Hrvata namjerno pristupilo sadržaju preko ilegalnih izvora

No, kad je riječ o prelasku s uvjerenja na djelovanje, istraživanje je pokazalo da su ispitanici iz Hrvatske, njih devet posto, uz one iz Finske (8 posto), najmanje kupovali krivotvorene proizvode u posljednjih 12 mjeseci, što je značajno niže od prosjeka EU-a koji iznosi 13 posto. Pritom, najviše krivotvorene robe kupovalo se u Bugarskoj i Estoniji.

Čak 46 posto Hrvata, pokazalo je istraživanje, zapitalo se u posljednjih 12 mjeseci jesu li kupili originalni proizvod, što je za sedam postotnih bodova više od prosjeka EU-a.

Hrvatska je s 45 posto iznad prosjeka EU-a (43 posto) kada je u pitanju plaćanje legalnih usluga za pristup, preuzimanje i "streamanje" sadržaja s interneta.

S druge strane, sa sedam posto je ispod prosjeka EU-a (11 posto) kada je u pitanju "uploadanje" zaštićenog sadržaja na internet.

Pročitajte i ovo Lažni bankar Žena prevarena za nekoliko tisuća eura: Policija daje savjete kako spriječiti da se isto dogodi i vama

Kada je riječ o namjernom pristupanju ilegalnim internetskim izvorima za gledanje sporta, ispitanici iz Hrvatske drže europski prosjek od 12 posto. S druge strane, 16 posto Hrvata je u posljednjih 12 mjeseci namjerno pristupilo sadržaju preko ilegalnih izvora, dok prosjek EU-a iznosi 14 posto.

Na upit smatraju li Hrvati prihvatljivim pristupati internetskom sadržaju iz ilegalnih izvora, njih osam posto izjavilo je da se u potpunosti slaže s tom tvrdnjom, njih 27 posto djelomično se slaže, njih 38 posto djelomično se ne slaže, a njih 26 posto se u potpunosti nije složilo s tvrdnjom.

Rezultati su vrlo slični prosjeku EU-a, pri čemu su u ovom pitanju najviše neslaganja s tvrdnjom izrazili Danci, dok su se najviše složili Slovaci, pokazala je studija.