Erlić: "Blježimo konstantni rast BDP-a i prosječnog dohotka po stanovniku od 2016."

Nakon sjednice Vlade RH, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić iznio je podatke o novom indeksu razvijenosti te pojasnio informacije o novoj Vladinoj odluci koja se odnosi na razvrstavanje jedinica lokalne samouprave.

Indeks razvijenosti donosi se prema sljedećim pokazateljima: stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti te indeksu starenja.

Erlić je rekao da se bilježe pozitivni trendovi u razdoblju od 2016. do 2022. koji uključuju rast prosječnog dohotka po stanovniku, u prosjeku od 55 posto, povećanje izravnog prihoda proračuna po stanovniku koji je narastao za 63 posto, te je porastao stupanj obrazovanja građana za 36 posto.

Ministar je i istaknuo da je stopa nezaposlenosti u svim jedinicama prepolovljena od prošlog izračuna te ona iznosi 6 posto.

Pročitajte i ovo Na bolovanju je Preokret u slučaju tučnjave u strukovnoj školi: Profesor ostaje raditi, učenicima opomena pred isključenje

"Indeks pokazuje i da se razlika između najviše razvijene lokalne jedinice Grada Zagreba i najmanje razvijene jedinice od 2018. do 2024. smanjuje, razlika koja je po ovom indeksu 80 poena, sada je 50 poena što znači da se razlika značajno smanjila", dodao je Erlić.

Naglašava kako je upravo to srž Vladine politike regionalnog razvoja.

Kako bi poboljšali politiku regionalnog razvoja pojasnio je da su jedinice lokalne samouprave rasporedili po osam kategorija, od najmanje do najviše razvijenih. Prve četiri su ispod prosječne, dok su druge četiri iznad prosječno razvijene te je, po novom indeksu, 17 jedinica lokalne samouprave prešlo u iznad prosječno razvijene.

Pročitajte i ovo Ministar najavio promjenu Srbija uvodi obvezni vojni rok, objavljeno koliko će trajati: "Trebaju nam ljudi..."

Ministar Erlić je rekao kako smatra da će novi investicijski ciklus nastaviti smanjivati razlike između pojedinih regija u Hrvatskoj te održati rast i razvoj hrvatskog gospodarstva na državnoj razini.

Istaknuo je i da je rast BDP-a ostvaren 11 kvartala zaredom te je takav rast veći od prosjeka rasta BDP-a unutar EU. Takvom Vladinom politikom razlika između BDP-a per capita Hrvatske i Europske unije smanjena je za 13 posto, dodao je.