Prema odluci Vlade, s popisa tvrtki od strateškog i posebnog državnog interesa brišu se ACI, Croatia Airlines, Luka Rijeka, Croatia Banka, Petrokemija iz Kutine, Končar elektroindustrija, Podravka i Croatia osiguranje.
Pročitajte i ovo
80 eura
Vlada umirovljenicima obećala božićnicu, a oni poručili: "Da daju i više, nije dovoljno!"
Što nam se to sprema?
Stručnjaci za Dnevnik Nove TV otkrivaju prednosti i nedostatke uvođenja eura
'Prodaja nestrateških trgovačkih društava iz državnog portfelja može započeti kada se za isto ostvare preduvjeti u izmjeni zakonskog i podzakonskog okvira, a rok za provedbu je lipanj 2016.', stoji u Vladinom dopisu o odluci.
Ekonomski stručnjak Luka Brkić slaže se s tim da te tvrtke nisu od strateškog interesa za Hrvatsku. Međutim, jesu li navedene tvrtke najbolji izbor od svih koje je Vlada mogla privatizirati, kaže da bi za to trebalo provesti detaljnu analizu. 'Trebalo bi provesti malo detaljniju analizu poslovanja tih tvrtki da bi se moglo reći je li to najbolji izbor od onoga što je država mogla staviti na prodaju', kazao je Brkić za Dnevnik.hr.
'Mogu reći ono što je poznato, a to je da to nisu firme od strateškog interesa bilo da posluju dobro ili ne. Primjerice, što se tiče Croatia banke, tu ne vidim nikakav razlog da država u njoj ima udio, to je duga i višeslojna priča', rekao je Brkić.
Napominje kako se Vlada odlučila na ovaj postupak kako bi umanjila problem duga: 'S druge strane privatizacija je jedna do metoda koja bi trebala smanjiti probleme duga i poboljšati kreditni rejting države. Privatizacija može biti i dobra i loša, ali nije as iz rukava, odnosno ne znači da samo time što će se dogoditi privatizacija, da će nužno biti bolje.'
Podsjetio je na pojedine prijašnje privatizacije i čime su sve rezultirale. 'Pri tom ne mislim samo na koruptivne afere već kako su izvedene, kako su dale rezultat da nema kvalitetnog poduzetničkog sloja, nema stoga ni respektabilne stope rasta gospodarstva', obajšnjava.
Zaključuje kako je 'dobro što se država rješava nečega što nisu strateške djelatnosti neke zemlje'. Ipak, napominje da u trenucima sadašnje situacije na svjetskom tržištu nije dobro vrijeme za prodaju. Kad padaju cijene, imovina gubi na vrijednosti. Pitanje je tajminga. Kad prodajete iz nužde onaj tko kupuje može vas pritiskati da date manju cijenu. To su koordinate u kojima treba promatrati ovu privatizaciju', kazao je Brkić.
Iako se ne radi o tvrtkama od strateškog interesa, one su svejedno, smatra ekonomska stručnjakinja Marijana Ivanov 'zlatne koke'.
'Kad država prodaje 'zlatne koke', a ove tvrtke jesu 'zlatne koke' iako možda i nemaju najbolje rezultate, važno je da se prodaju nekome tko će ih platiti po cijeni koju vrijede. Može ih se prodati nekom iz inozemstva, ali i iz Hrvatske', rekla je Ivanov.
Podsjetila je kako u Hrvatskoj ima dosta neaktiviranog kapitala te smatra kako 'bi bilo dobro da kupac bude iz Hrvatske'.
'Bilo bi loše da te tvrtke kupi netko tko na njih gleda kao na konkurenciju i tko bi ih maknuo s tržišta ili ih sputavao u rastu', ističe Ivanov.
Na pitanje jesu li ove tvrtke najbolji izbor , odgovara: 'Što se tiče izbora tvrtki za prodaju, kad već imate pozitivna očekivanja, bolje je ići s poduzećima koja su u dobrom stanju, a sva ova poduzeća posluju po principima tržišne ekonomije.'
Ipak treba paziti kome se prodaje, a naročito, napominje Ivanov, ne ići u fondovska ulaganja iza kojih ne znamo tko stoji.
'Treba odvagati stvarno stanje i stvarnu cijenu tih poduzeća i dati nekakvu prednost građanima prilikom kupnje', rekla je ekonomska stručnjakinja u razgovoru za Dnevnik.hr.
Ivanov je prokomentirala i način na koji je Vlada donijela ovu odluku – danas na telefonskoj sjednici iako je sutra redovna i ovu su odluku mogli donijeti i sutra. 'Takve bi se stvari trebale događati na redovnoj sjednici, tim više da se ne stvara panika', zaključuje.