Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Potpredsjednik hrvatske Vlade Branko Grčić izjavio je u utorak u Bruxellesu nakon sastanka s povjerenikom za ekonomske i financijske poslove Pierrom Moscovicijem da neće doći ni do kakvih sankcija ili pritisaka Europske komisije zbog prekomjernog proračunskog deficita i makroekonomskih neravnoteža.


"Najvažnija poruka hrvatskoj javnosti jest da se nikakve sankcije prema Hrvatskoj ili neki dodatni pritisci, prema mojoj procjeni neće dogoditi", izjavio je Grčić nakon što se zajedno s ministrom financija Borisom Lalovcem sastao s povjerenikom Moscovicijem.

Vezani članci Vili Beroš u Karlovcu Beroš o sankcijama za osobe koje se ne žele cijepiti: ''Kada to bude nužno onda ih moramo i uvesti. No u ovom trenutku situacija ide na bolje" U Osijeku otvoreni punktovi za cijepljenje bez najave - 2 U Hrvatskoj danas 125 novih slučajeva zaraze koronavirusom, prije tjedan dana brojke su bile znatno veće

Grčić i Lalovac imali su u ponedjeljak razgovore s Europskom komisijom na stručnoj razini, a utorak na političkoj, s povjerenikom Moscovicijem. Riječ je o konzultacijama s Europskom komisijom u sklopu Europskog semestra, instrumenta za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica.

"Na temelju ovih sastanaka mogu reći da je opća ocjena da smo napravili značajan napredak u ovom procesu. Mi smo u najvećoj mjeri pripremili ono što se od nas očekuje u dijelu programa nacionalnih reformi i programa konvergencije. Dogovorili smo se oko određenih korekcija koje treba napraviti i jednog dodatnog fiskalnog napora koji će isto tako biti potreban. Međutim, u tome nema ništa što se u Hrvatskoj ne može odraditi. U tom sam smislu optimističan. U idućih sedam do deset dana mi ćemo isporučiti ove dokumente, nadam se na opće zadovoljstvo i nas u Hrvatskoj, ali i Europske komisije", rekao je Grčić.

Povjerenik Pierre Moscovici ocijenio je razgovore vrlo pozitivnima, istaknuvši da je još preostalo posla koji treba obaviti do sljedećeg tjedna, između ostaloga napraviti dodatne fiskalne napore u visini od 0,4 posto BDP-a.

"Ozračje u razgovorima je vrlo pozitivno. Radi se na tehničkoj razini, postoji zajednička volja da se postigne napredak u naporima na fiskalnoj konsolidaciji i u definiciji strukturnih reformi, ali posao još nije gotov", rekao je Moscovici hrvatskim novinarima.

Moscovici je istaknuo da preostali posao i pronalaženje dodatnih ušteda od 0,4 posto BDP-a moraju biti gotovo do 21. travnja.

"Posao moramo dovršiti, kao i fiskalne napore koji su nužni i koje procjenjujemo na negdje 0,4 posto BDP-a te strukturne reforme kako ne bismo prešli u sljedeću fazu u postupku za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, što nam je zajednički cilj. Ponavljam, imamo vrlo dobro ozračje i još malo posla i malo vremena, jer ako želimo imati korektne projekcije i dobre ciljane preporuke, to mora biti gotovo do 21. travnja", rekao je povjerenik.

Hoće li biti dovoljno - Grčića i Lalovca u Bruxellesu čeka težak zadatak

Hrvatska je u posljednjem stupnju preventivnog dijela Postupka makroekonomskih neravnoteža i sljedeći korak može biti aktiviranje korektivne dimenzije, što znači pojačani nadzor, a koji na kraju, za nekoliko godina, može dovesti i do suspenzije dijela europskih fondova. Prelazak u sljedeći korak može se izbjeći ako Komisija pozitivno ocijeni vladine reforme.

Hrvatska, kao i sve druge zemlje članice, treba u travnju predstaviti Europskoj komisiji svoje nacionalne programe reformi i programe za stabilnost i konvergenciju. Na temelju tih dokumenata i na temelju svojih analiza ekonomskih politika u zemljama članicama, Komisija će 13. svibnja predstaviti ciljani skup preporuka za svaku državu članicu, koje će ciljati na najvažniji prioritete koje će zemlje trebati riješiti.

Grčić je rekao da će trebati ostvariti dodatne uštede u rasponu od 1,5 do dvije milijarde kuna.

"U idućih nekoliko dana ćemo raditi i na tim mjerama štednje, to je neminovno. Uvijek to izaziva određene probleme, ali mislim da to neće biti drastično i neće ni na koji način ugroziti poziciju građana koji najviše ovise o proračunu", rekao je Grčić.

Na pitanje koliko Vlada može biti ambiciozna s obzirom na izbornu godinu, Grčić je rekao da to nema nikakva utjecaja. "Mi radimo ovaj posao kao da nije izborna godina. Polazimo sa stajališta da ovo što radimo sada radimo za novu vladu, a u novoj vladi ćemo opet biti mi, dakle radimo za sebe", rekao je.

Hrvatska osporava ulazak jamstva za Pleso u deficit

Hrvatskoj ne ide na ruku promjena metodologije obračuna proračunskog deficita i javnog duga, koju primjenjuje Eurostat i Državni zavod za statistiku. Prema novoj metodologiji u deficit se računaju dugovi javnih poduzeća, čak i jamstva koje je Vlada dala nekim poduzećima, npr. HŽ Cargu, ali i neki dijelovi javno-privatnog partnerstva, pa bi tako u deficit mogli ući i jamstva za Zračnu luku Zagreb. Sama promjena metodologije povećat će proračunski deficit za jedan do 1,5 posto BDP-a i stoga hrvatski predstavnici od Komisije traže od Komisije veću fleksibilnost kada su u pitanju rokovi za smanjenje deficita i fiskalni napore koje je potrebno učiniti.

Hrvatska strana osporava da jamstva za Zračnu luku Zagreb ulazi u proračunski deficit. Prema tvrdnjama hrvatske strane, ne postoji jamstvo koncesionaru o razini prometa, nego samo jamstvo da će računi biti plaćeni te da to jamstvo iznosi samo dva milijuna eura, što je nešto više od 15 milijuna kuna, a ne 400 milijuna kuna za koliko bi se deficit mogao povećati ako se taj projekt uključi.

Grčić je rekao da je Komisiji prezentiran i plan za povećanje efikasnosti upravljanja javnim poduzećima. To će se napraviti tako što će se izdavanja jamstava biti uvjetovano provedbom strukturnih reformi te poštivanjem kriterija stručnosti u odabiru uprava javnih poduzeća. "To smo predložilo samostalno, a ne zato što od nas traži Komisija", rekao je Grčić. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook