Potignuta je optužnica protiv trojice zapovjednika 2. Operativne grupe - i to generala J. Cokića (1934.), M. Ružinovskog (1935.) i P. Strugara (1933.); zapovjednika 9. Vojno pomorskog sektora admirala M. Jokića (1935.) i njegovog zamjenika kapetana bojnog broda M. Zeca (1943.); zapovjednika 2. Taktičke grupe generala B. Stankovića (1934.); zapovjednika 472. motorizirane brigade potpukovnika O. Vičića (1944.) i njegovog zamjenika majora R. Komara (1951.). Također su optuženi kapetan I. klase V. Kovačević zvani Rambo (1961.) zapovjednik 3. bataljuna 472. motorizirane brigade te poručnik bojnog broda Z. Gvozdenović (1958.) zapovjednik raketne topovnjače 403.
Pročitajte i ovo
"Ekološka katastrofa!"
Načelnik priznao da je ilegalno odlagan otpad i tvrdi da ga ondje više nema: Pogledajte što su kamere Dnevnika Nove TV snimile na tom mjestu
Strugaru smanjena kazna za razaranje Dubrovnika i ubijanje civila
kontrola gradnje
Evo kako Ministarstvo planira doskočiti problemu ilegalne gradnje: "Ukoliko se na čestici koja nema građevinsku dozvolu nešto događa..."
Drama u Nepalu
Autobus pun svatova sletio niz padinu s visine od 200 metara: Najmanje 13 mrtvih i 34 ozlijeđenih
Građani na nogama
Masovno trovanje u susjedstvu: Stanje je alarmantno, među zaraženima i djeca
Optužnicom se prvu osmoricu okrivljenika tereti da nisu ništa poduzeli da spriječe nedopušteno ponašanje podređenih jedinica, koje su protivno Ženevskim konvencijama, artiljerijskim oružjem granatirale naseljena mjesta, ubijale civilno stanovništvo, zatvarali ga, maltretirali i tjerali u bijeg, a po ulasku u naseljena mjesta rušili civilne, kulturne, vjerske i gospodarske objekte, pljačkali ih i palili. Pri tome je u navedenom razdoblju na dubrovačkom području ubijeno 116 civila dok je više stotina civila ranjeno, a uništeni su kulturni i povijesni spomenici te nanesena šteta velikih razmjera.
Okrivljenog V. Kovačevića tereti se da je kao zapovjednik 3. bataljuna 472. motorizirane brigade 6. prosinca 1991. izdao naređenje za granatiranje Dubrovnika i povijesne jezgre Starog grada Dubrovnika, koja je kao cjelina pod zaštitom UNESCO-a od 1979. godine i predstavlja spomenik nulte kategorije te je bila propisno obilježena UNESCO-vim simbolima raspoznavanja. Pri tome je ubijeno više civila i nanesena nesaglediva šteta kulturnim dobrima pod posebnom zaštitom međunarodnog prava.
Okrivljenog Z. Gvozdenovića se tereti da je kao zapovjednik raketne topovnjače 403 tijekom 1991. godine izdavao naredbe da se iz topova s te topovnjače ispali više tisuća granata po naseljenim mjestima, gađajući Cavtat, Župu Dubrovačku, Zaton, Trsteno, hotele Croatiju, Belvedere, Plakir, Tirena i Minčeta, u kojima su se nalazile izbjeglice, te sam Stari grad Dubrovnik, pri čemu je poginulo i ranjeno više civilnih osoba, a spomenicima kulture je nanesena šteta velikih razmjera.
Optužnica je podignuta na temelju podataka prikupljenih tijekom istrage te vojne dokumentacije bivše JNA, koja je 2009. godine pribavljena putem časnika za vezu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske pri Uredu tužiteljstva u Međunarodnom kaznenom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Na temelju direktiva za napad, naredbi za borbena djelovanja i izvješća o borbenim djelovanjima koje su potpisivali optuženici, utvrđeno je koji je od njih i u kojem razdoblju zapovijedao pojedinim jedinicama i kakva je bila njihova zapovjedna odgovornost.
Protiv svih optuženika je predloženo određivanje pritvora i raspisivanje tjeralice, navodi Županijsko državno odvjetništvo Dubrovačko-neretvanske županije. (Hina)